Opstala četiri vijeka uprkos rušenjima
Nema pustijeg kraja u ovoj državi od onog kad iz Stoca krenete nizati kilometre prema istoku i Bileći. Kamen, pusta polja, srušene i zapuštene kuće te tek pokoji automobil koji kvari sliku napuštene zemlje. Kad vas strpljenje izda, nakon otprilike sat vožnje, možda u kršu ugledate najusamljeniju džamiju u našoj zemlji – Avdića džamiju u Planoj.
Džamija je vidljiva s glavnog puta samo dok nisko rastinje hercegovačkog krša ne ozeleni, a i tada ćete vidjeti samo munaru. Ako ne znate da tu treba biti džamija, sigurni smo da ćete pomisliti da je nešto drugo.
Četverougaona munara, bez klasične šerefe, ne podsjeća ni na jednu našu džamiju koje smo se mogli sjetiti, samo alem na vrhu ukazuje na to da je riječ o džamiji. Kasnije, kad se spustite u dolinu te vidite cijelu građevinu i harem koji je okružuje, potpuno ste svjesni šta zapravo gledate.
Više puta rušena
Naselje Plana nalazi se na tromeđi Bileće, Gacka i Stoca, iako je u posljednjem popisu zabilježeno 38 žitelja, ekipa portala Klix.ba nije vidjela nijednog za svoja dva boravka u ovoj kamenoj nedođiji. Osim srušenih i napuštenih objakata, pokoje krave, vidjeli smo samo obnovljeno kameno zdanje džamije koja datira još iz 1617. godine.
Sudbina džamije u ovom kamenom okruženju nikad nije bila laka, više je puta rušena, a ni posljednji rat je nije poštedio. Kažu da su je prvi put srušili hajduci ili uskoci iz primorskih krajeva, ali je džamija obnovljena 1795. godine.
Ponovo je srušena 1941. godine, da bi na obnovu čekala dvadesetak godina. Potpuno je srušena u posljednjem ratu, da bi obnovljena zasijala 2013. Zaštićena je kao vrijedan kulturno-historijski objekt daleke 1952. godine, da bi prije deset godina bila proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Tužne su džamije bez džematlija
Džamija je sagrađena od kamena, vanjskih dimenzija 11×7 metara, sa danas neobično četverougaonom munarom od grubo tesanog kamena, visine 11 metara. Iako je nekad po istočnoj Hercegovini bilo sličnih zdanja, munara danas svojim oblikom plijeni pažnju, skoro kao i sama slika obnovljene građevine u moru napuštenog prostora. Uz džamiju se nalazi harem, kao i čatrnja. Sa glavne ceste do džamije vodi pet stotina metara teškog i neravnog puta.
Bogomolje grade ljudi za svoje potrebe, tako da su slike džamija i sličnih građevina koje ne okružuju mjesta s ljudima koji bi ih mogli koristiti jedne od najtužniji. Džamije bez džematlija svjedočanstva su o nekim teškim vremenima, tako da osim ljepote kamene građevine iz Plane teško da možete ponijeti pozitivne osjećaje.
Komentariši