Materijalna kultura, koja inače u svakoj sredini označava ekonomske, društvene i kulturne prilike, malo je poznata kada je riječ o bosanskim gradskim naseljima. Mnogi predmeti su tokom vremena propali i bez traga nestali. Osim toga, za predmete koji su pronađeni prilikom arheoloških iskopavanja, teško je utvrditi da li su proizvedeni na selu, u gradu, na feudalnom dvoru ili je to eventalni uvozni predmet.Stoga su svjedočanstva pisanih izvora, u našem slučaju iz Dubrovačkog arhiva, mnogo pouzdanija i sadržajnija, jer pružaju podatke o vrsti predmeta, njihovoj vrijednosti ili cijeni, ponekad izgledu, vlasniku i njegovom društvenom porijeklu.
Proučavanjedubrovačkih izvora predstavlja jedini način saznanja o svakodnevnom životu, odjeći, nakitu, oružju i drugim predmetima. Veliki značaj za proučavanje materijalne kulture imaju zalozi koje su stanovnici bosanskih gradova ostavljali kod dubrovačkih trgovaca prilikom podizanja kredita. Dubrovčani, naročito u svojim testamentima, donose podatke o njihovima zalozima uz imena bosanskih dužnika. Kao zalozi najčešće su se davali proizvodi od srebra, obično čaše, kašike, prstenje, dugmad, naušnice, ukrasi za glavu (vijenac i coja) i pojasevi. Srebreno posuđe govori o bogatstvu i potrebi za luksuzom domaćeg stanovništva. Za srebrene predmete koje domaći ljudi daju Dubrovčanima u zalog, ni u jednom slučaju nije naglašeno na koji način su izrađeni. Predmeti od srebra označeni kao bosanski spominju se jedino kada prelaze državnu granicu.
Bosanski stil: Najvjerovatnije su bili bosanske izrade oni predmeti koji su bosanski poslanici u službi kraljeva ili feudalaca poklanjali strancima kad su odlazili na strane dvorove u diplomatske misije. Kada se u izvorima spominju predmeti izrađeni na bosanski način, tu se radi o bosanskom stilu, koji se ogleda u načinu oblikovanja i ornamentu predmeta. Time se naglašava specifičnost zemlje iz koje su oni potekli.
Pojasevi: Od proizvoda zlatarstva prvo mjesto zauzimaju pojasevi. Pojasevi su važan dio odjeće i istovremeno njen ukras, pa je razumljivo što se javljaju u velikom broju. Bilo ih je velikih i malih, muških i ženskih, ponekad podrobno je opisan njihov izgled. Uglavnom su izrađeni od srebra, pozlaćeni, pa čak i od zlata u nekim slučajevima. Također, javljaju se bosanski pojasevi od kože ukrašeni srebrom. Prema broju arhivskih podataka može se zaključiti da su pojasevi bili proizvod karakterističan za bosansko zlatarstvo. Njihova težina, odnosno velika količina srebra, upravo je jedna od njihovih specifičnih odlika, koja ih karakteriše kao bosanske. Na primjer, navodi se jedan ženski pojas težine 1,7 kg, dok je jedan muški pojas težio 2,3 kg.
Posuđe – nakit: Luskuzno posuđe bosanske izrade javlja se u izvorima od prve polovine XV stoljeća, kao što su tacne (pladanj), čaše, kupe i pehari. U jednoj oporuci se navodi da su čaše bile pozlaćene, velike i male. Jedna velika bosanska tacna težila je oko pola kilograma srebra. Znatno rjeđe se javlja nakit identifikovan kao bosanski i to tek u drugoj polovini XV stoljeća. Najčešće se spominju naušnice, prstenje, ukrasi za kosu.
Komentariši