“Vjerujem da je život na Zemlji izložen neprekidno rastućem riziku od nestanka zbog katastrofe poput iznenadnog nuklearnog rata, umjetno stvorenog virusa ili drugih opasnosti. Mislim da ljudska rasa nema budućnosti ako se ne zaputi u svemir. Stoga želim potaknuti interes javnosti za svemir”, govorio je britanski naučnik.
Hawking je bio među onim svjetskim intelektualcima koji je devedesetih digao glas protiv rata u Bosni i Hercegovini, prenose bosanskohercegovački mediji.
Napad na Sarajevo uporedio je s minhenskim sastankom 1938, nakon kojeg je uslijedio Drugi svjetski rat. Njegove riječi prenio je bh. režiser Haris Pašović na svom Facebook-profilu. Napad na Sarajevo uporedio je sa minhenskim sastankom 1938., nakon koga je uslijedio Drugi svjetski rat. U poruci Festivalu MES, napisao je: “Napad na Sarajevo je okrutnost koja ne smije biti dopuštena u svijetu koji za sebe tvrdi da je civiliziran. Veoma sam razočaran reakcijom zapadnih vlada. Ovo je skoro isto tako loše kao i München. Šaljem svoje najbolje želje i podršku građanima Sarajeva. Steven Hawking, 4.6.1993.” Hawking je bio najpoznatiji po proučavanju crnih rupa, za koje je utvrdio da s vremenom gube energiju i blijede da bi potpuno nestale, što je fenomen u nauci poznat kao Hawkingova radijacija O svom traganju za potpunim razumijevanjem događaja oko nas govorio je: – Ja sam dijete koje nikad nije odraslo. I dalje stalno pitam “kako” i “zašto” i ponekad nađem odgovor. – Šta je Bog radio prije stvaranja svijeta? Postao je član Kraljevskog društva 1974, a profesor matematike na Cambridgeu 1979. godine.
Rat u Siriji
Hawking je 2014. godine napisao teks t u kojem je zatražio okončanje rata u Siriji.
– Događaji u Siriji su gnusni, a svijet ih hladnokrvno posmatra s distance. Gdje je naša emocionalna inteligencija, naš osjećaj za kolektivnu pravdu?<br/>
– Rat u Siriji možda ne znači kraj čovječanstva, ali svaka počinjena nepravda narušava zdanje koja nas povezuje. Univerzalni principi pravde vjerovatno nisu utemeljeni u fizici, ali nisu ništa manje fundamentalni za naše postojanje, jer ni bez njih ljudska bića izvjesno ne mogu dugo opstati.<br/>
O svojoj bolesti rekao je:<br/>
– Iako se nad mojom budućnošću nadvio oblak, shvatio sam, na vlastito iznenađenje, da mnogo više uživam u životu nego prije. Počeo sam napredovati s istraživanjem.<br/>
– Ne mogu se prerušiti s perikom i tamnim naočalama – odaju me invalidska kolica.
Komentariši