Jedan od najvažnijih srednjovjekovnih trgova, čuvena carinarnica i snažno utvrđenje

U srednjem vijeku Gabela se zvala i Drijeva, Narenta, Neretvanski Grad i Neretva.
Zauzimala je ključnu poziciju ušća Neretve s desne strane rijeke. Štitila je značajno trgovište s druge strane rijeke i bila administrativno-teritorijalni centar doline Neretve.

Grad je do 1357. godine bio u granicama srednjovjekovne Bosne, kada ga je ban Tvrtko morao ustupiti Ugrima sa čitavom teritorijom doline donje Neretve. U Tvrtkov posjed ovaj teritorij ponovo je došao 1389. godine.

Drijeva se kao opitum spominju 1435. godine. Ugarski kralj Matijaš Korvin preuzeo je Gabelu 6. 12. 1465. godine i zajedno s Počiteljem postavio je kao bazu za operacije protiv Turaka. To je period intenzivne građevinske djelatnosti uz učešće Dubrovnika. Nakon pada Počitelja 1471. godine Turci do 1490. zauzimaju čitavu dolinu ušća Neretve, te je u tom periodu pala i Gabela.

Od Turaka je osvajaju Mlečani 20.6.1694. i drže do 1716. godine, kada je razaraju i napuštaju, te ovaj kraj ponovo dolazi u posjed Turaka. Gabelom je zapovijedao dizdar, a do 1561. godine bila je sjedište kapetanije.

Trgovište Drijeva je preuzelo trgovinu stare Nerone, a prve pisane podatke imamo iz 1186. godine kada Dubrovčani po “starom običaju” ishode od velikog župana Nemanje slobodu trgovine i ispaše u Neretvi. Imali su zakupstvo soli i veliki dio druge trgovine, a neko su vrijeme držali u zakupu i dio carina. Oko 1280. godine Drijevu je držao Đorđe, sin kneza Andrije.

Trgovište i njegovi prihodi prelazili su od bosanskih banova Ugrima između 1357. do 1382. godine, zatim, sudeći prema jednom pismu od 6.4.1399. godine i bosanskim vlastelinima Radivojevićima. Sva moćnija bosanska vlastela u nekim periodima upravljala je Drijevima, tako su ona 1404. godine bila u posjedu vojvode Hrvoja Vukčića, zatim od 1410. godine vojvode Sandalja Hranića-Kosače, ali su dio prihoda od carina uživali i Pavlovići.

Ponudom Stjepana Vukčića od 1452. godine Drijeva preuzimaju Mlečani. Ugarski kralj Matijaš Korvin zaposjeo ih je 6.12.1465. godine, a krajem 1471. ili početkom 1472. godine u Drijevima su Turci. Te godine i Dubrovčani se iz Drijeva preseljavaju u Ston i svoju koloniju u Osebljanima.

U gradu se razlikuje nekoliko faza njegovog razvoja. Prvobitnu srednjovjekovnu malu utvrdu, vjerovatno samo kulu, proširio je kralj Matijaš Korvin poslije 1465. godine u utvrdu četverougaone osnove sa okruglom kulom na uglu. Prema ploči iz augusta 1559, poslije 1529. godine grad je popravljao Mustafa-paša i nazvao ga Sedislam (Zid islama).

Iduća građevinska faza je dogradnja nove i veće četverougaone utvrde sa dvije okrugle kule uz prvobitnu, iz vremena Ali-paše Čengića, beglerbega Hercegovine poslije 1650. godine.
Definitivan izgled i veličinu grada dali su Mlečani poslije 1694. dogradnjom izlomljenog bedema, koji je površinu tvrđave sa podgrađem povećao na preko 2,5 ha. U to doba naselje Gabela je dostiglo 8.000 stanovnika.

Srednjovjekovno, predtursko utvrđenje Drijeva (Gabela) imalo je dvije faze izgradnje. Prvobitno, vjerovatno, u XIV vijeku, bila je izgrađena samostalna kula-stražara bez obora i dvorišta. Za sada, bez arheoloških i arhitektonskih istraživanja, ne možemo tvrditi da je ova kula zadržana kada je nastala četverougaona utvrda s okruglom kulom u jugozapadnom uglu. Ukoliko je prvobitna kula ugrađena u prošireno utvrđenje, ona je sigurno ojačana podebljavanjem i povišenjem zida. Teško je pretpostaviti da je prvobitna kula porušena, čak ako je bila i ruševna, jer se mogla popraviti i kao samostalna kula štititi novu utvrdu.

Zbog toga vjerujemo da je utvrđenje koje je izgradio kralj Matijaš poslije 1465. godine, uključilo sebe u prvobitnu kulu, koja je tada ojačana i adaptirana u novoizgrađenom oboru. Ovaj obor je imao približan oblik trapeza. Skoro paralelne stranice bile su duge 35 i 32 m, a kraće neparalelne stranice imale su jednaku dužinu od 27m. Utvrda se većom dužinom pružala u pravcu istok-zapad. Debljine zidova su varirale, od oko 1,8 m na zapadnoj do 2,5 m na istočnoj strani, a njihova visina je dosezala do oko 10 m. Unutar obora sačuvani su ostaci jedne zidane pravougaone zgrade 9,5 x 7,5 m debljine zida oko 1 m. Vjerovatno se radi o zgradi za stanovanje, ali za sada ne znamo da li nastala kada i utvrda, ili je mlađa.

Na jugozapadnom uglu utvrđenja, okrugla kula je njen najvažniji dio. Kula je skoro cijelim obimom okrenuta prema jugu, istoku i zapadu. Vanjski prečnik kule iznosi oko 10 m, prečnik unutrašnjeg kružnog prostora oko 5,6 m, a debljina zida kule oko 2,2 m. Danas je visina kule učuvana najviše do 6 m. Prema prečniku kule i debljini njenog zida zaključujemo da je visina kule do krova iznosila oko 20 m, što govori o visokoj srednjovjekovnoj kuli koja je imala najmanje tri etaže.

Prošireno tursko utvrđenje, približno trapezoidnog oblika sa dvije ugaone kule na sjeverozapadnoj i jugozapadnoj strani, bilo je oko šest puta prostranije. Unutar ovoga sačuvani su u sredini ostaci jedne duguljaste zidane zgrade, a uz istočni bedem ostaci jedne prislonjene zidane zgrade, te uz sjeverozapadni ugao jedan ovalni zid koji je zatvarao malo dvorište pred kulom. Debljina bedema varira od 1,6 m do 2,5 m.

Mletačka Gabela predstavlja vrlo prostrano utvrđeno podgrađe koje je oko 30 puta veće od srednjovjekovne utvrde kralja Matijaša. Izlomljeni odbrambeni zidovi ovog podgrađa prilagođeni su konfiguraciji terena, ali su izvedeni i dužim pravim linijama.

Nema sumnje da su u podgrađu postojale brojnije drvene i malobrojnije kamene zgrade za zanatlije, trgovce i za stanovanje.

Pravilan geometrijski oblik najstarijeg srednjovjekovnog utvrđenja upućuje na njegovo gotičko obilježje.

Gabela – Drijeva je bila jedan od najvažnijih srednjovjekovnih trgova, čuvena carinarnica i snažno utvrđenje. Prostiranje ovih dijelova na dvjema obalama ušća Neretve, govori o jedinstvenom privredno-tvrđavskom srednjovjekovnom i kasnijem urbanom složenom centru. Zbog svega toga se u prvi plan postavlja potreba arheoloških i detaljnijih arhitektonskih istraživanja.

Trgovište Drijeva se nalazilo s lijeve obale Neretve i desne obale rječice Krupe. Još je Evlija Čelebi 1665. godine zabilježio 150 kuća i 30 dućana, te ostatke “velikog šehera” koji je tu ranije postojao – piše o Gabeli Husref Redžić u djelu Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini.

Dodajmo ovome i teoriju da je legendarna Troja (grad opjevan u Homerovoj Ilijadi) bila smještena u Gabeli i širem području, tu teoriju je sve do kraja života zastupao meksički historičar Robert de Salinas Price.

Izvor: MiruhBosne