srednjovjekovna bosna

Srednjovjekovna Bosna

Jedan od najva┼żnijih srednjovjekovnih trgova, ─Źuvena carinarnica i sna┼żno utvr─Ĺenje

U srednjem vijeku Gabela se zvala i Drijeva, Narenta, Neretvanski Grad i Neretva.
Zauzimala je klju─Źnu poziciju u┼í─ça Neretve s desne strane rijeke. ┼átitila je zna─Źajno trgovi┼íte s druge strane rijeke i bila administrativno-teritorijalni centar doline Neretve.

Grad je do 1357. godine bio u granicama srednjovjekovne Bosne, kada ga je ban Tvrtko morao ustupiti Ugrima sa ─Źitavom teritorijom doline donje Neretve. U Tvrtkov posjed ovaj teritorij ponovo je do┼íao 1389. godine.

Drijeva se kao opitum spominju 1435. godine. Ugarski kralj Matija┼í Korvin preuzeo je Gabelu 6. 12. 1465. godine i zajedno s Po─Źiteljem postavio je kao bazu za operacije protiv Turaka. To je period intenzivne gra─Ĺevinske djelatnosti uz u─Źe┼í─çe Dubrovnika. Nakon pada Po─Źitelja 1471. godine Turci do 1490. zauzimaju ─Źitavu dolinu u┼í─ça Neretve, te je u tom periodu pala i Gabela.

Od Turaka je osvajaju Mle─Źani 20.6.1694. i dr┼że do 1716. godine, kada je razaraju i napu┼ítaju, te ovaj kraj ponovo dolazi u posjed Turaka. Gabelom je zapovijedao dizdar, a do 1561. godine bila je sjedi┼íte kapetanije.

Trgovi┼íte Drijeva je preuzelo trgovinu stare Nerone, a prve pisane podatke imamo iz 1186. godine kada Dubrov─Źani po ÔÇťstarom obi─ŹajuÔÇŁ ishode od velikog ┼żupana Nemanje slobodu trgovine i ispa┼íe u Neretvi. Imali su zakupstvo soli i veliki dio druge trgovine, a neko su vrijeme dr┼żali u zakupu i dio carina. Oko 1280. godine Drijevu je dr┼żao ─Éor─Ĺe, sin kneza Andrije.

Trgovi┼íte i njegovi prihodi prelazili su od bosanskih banova Ugrima izme─Ĺu 1357. do 1382. godine, zatim, sude─çi prema jednom pismu od 6.4.1399. godine i bosanskim vlastelinima Radivojevi─çima. Sva mo─çnija bosanska vlastela u nekim periodima upravljala je Drijevima, tako su ona 1404. godine bila u posjedu vojvode Hrvoja Vuk─Źi─ça, zatim od 1410. godine vojvode Sandalja Hrani─ça-Kosa─Źe, ali su dio prihoda od carina u┼żivali i Pavlovi─çi.

Ponudom Stjepana Vuk─Źi─ça od 1452. godine Drijeva preuzimaju Mle─Źani. Ugarski kralj Matija┼í Korvin zaposjeo ih je 6.12.1465. godine, a krajem 1471. ili po─Źetkom 1472. godine u Drijevima su Turci. Te godine i Dubrov─Źani se iz Drijeva preseljavaju u Ston i svoju koloniju u Osebljanima.

U gradu se razlikuje nekoliko faza njegovog razvoja. Prvobitnu srednjovjekovnu malu utvrdu, vjerovatno samo kulu, pro┼íirio je kralj Matija┼í Korvin poslije 1465. godine u utvrdu ─Źetverougaone osnove sa okruglom kulom na uglu. Prema plo─Źi iz augusta 1559, poslije 1529. godine grad je popravljao Mustafa-pa┼ía i nazvao ga Sedislam (Zid islama).

Idu─ça gra─Ĺevinska faza je dogradnja nove i ve─çe ─Źetverougaone utvrde sa dvije okrugle kule uz prvobitnu, iz vremena Ali-pa┼íe ─îengi─ça, beglerbega Hercegovine poslije 1650. godine.
Definitivan izgled i veli─Źinu grada dali su Mle─Źani poslije 1694. dogradnjom izlomljenog bedema, koji je povr┼íinu tvr─Ĺave sa podgra─Ĺem pove─çao na preko 2,5 ha. U to doba naselje Gabela je dostiglo 8.000 stanovnika.

Srednjovjekovno, predtursko utvr─Ĺenje Drijeva (Gabela) imalo je dvije faze izgradnje. Prvobitno, vjerovatno, u XIV vijeku, bila je izgra─Ĺena samostalna kula-stra┼żara bez obora i dvori┼íta. Za sada, bez arheolo┼íkih i arhitektonskih istra┼żivanja, ne mo┼żemo tvrditi da je ova kula zadr┼żana kada je nastala ─Źetverougaona utvrda s okruglom kulom u jugozapadnom uglu. Ukoliko je prvobitna kula ugra─Ĺena u pro┼íireno utvr─Ĺenje, ona je sigurno oja─Źana podebljavanjem i povi┼íenjem zida. Te┼íko je pretpostaviti da je prvobitna kula poru┼íena, ─Źak ako je bila i ru┼íevna, jer se mogla popraviti i kao samostalna kula ┼ítititi novu utvrdu.

Zbog toga vjerujemo da je utvr─Ĺenje koje je izgradio kralj Matija┼í poslije 1465. godine, uklju─Źilo sebe u prvobitnu kulu, koja je tada oja─Źana i adaptirana u novoizgra─Ĺenom oboru. Ovaj obor je imao pribli┼żan oblik trapeza. Skoro paralelne stranice bile su duge 35 i 32 m, a kra─çe neparalelne stranice imale su jednaku du┼żinu od 27m. Utvrda se ve─çom du┼żinom pru┼żala u pravcu istok-zapad. Debljine zidova su varirale, od oko 1,8 m na zapadnoj do 2,5 m na isto─Źnoj strani, a njihova visina je dosezala do oko 10 m. Unutar obora sa─Źuvani su ostaci jedne zidane pravougaone zgrade 9,5 x 7,5 m debljine zida oko 1 m. Vjerovatno se radi o zgradi za stanovanje, ali za sada ne znamo da li nastala kada i utvrda, ili je mla─Ĺa.

Na jugozapadnom uglu utvr─Ĺenja, okrugla kula je njen najva┼żniji dio. Kula je skoro cijelim obimom okrenuta prema jugu, istoku i zapadu. Vanjski pre─Źnik kule iznosi oko 10 m, pre─Źnik unutra┼ínjeg kru┼żnog prostora oko 5,6 m, a debljina zida kule oko 2,2 m. Danas je visina kule u─Źuvana najvi┼íe do 6 m. Prema pre─Źniku kule i debljini njenog zida zaklju─Źujemo da je visina kule do krova iznosila oko 20 m, ┼íto govori o visokoj srednjovjekovnoj kuli koja je imala najmanje tri eta┼że.

Pro┼íireno tursko utvr─Ĺenje, pribli┼żno trapezoidnog oblika sa dvije ugaone kule na sjeverozapadnoj i jugozapadnoj strani, bilo je oko ┼íest puta prostranije. Unutar ovoga sa─Źuvani su u sredini ostaci jedne duguljaste zidane zgrade, a uz isto─Źni bedem ostaci jedne prislonjene zidane zgrade, te uz sjeverozapadni ugao jedan ovalni zid koji je zatvarao malo dvori┼íte pred kulom. Debljina bedema varira od 1,6 m do 2,5 m.

Mleta─Źka Gabela predstavlja vrlo prostrano utvr─Ĺeno podgra─Ĺe koje je oko 30 puta ve─çe od srednjovjekovne utvrde kralja Matija┼ía. Izlomljeni odbrambeni zidovi ovog podgra─Ĺa prilago─Ĺeni su konfiguraciji terena, ali su izvedeni i du┼żim pravim linijama.

Nema sumnje da su u podgra─Ĺu postojale brojnije drvene i malobrojnije kamene zgrade za zanatlije, trgovce i za stanovanje.

Pravilan geometrijski oblik najstarijeg srednjovjekovnog utvr─Ĺenja upu─çuje na njegovo goti─Źko obilje┼żje.

Gabela ÔÇô Drijeva je bila jedan od najva┼żnijih srednjovjekovnih trgova, ─Źuvena carinarnica i sna┼żno utvr─Ĺenje. Prostiranje ovih dijelova na dvjema obalama u┼í─ça Neretve, govori o jedinstvenom privredno-tvr─Ĺavskom srednjovjekovnom i kasnijem urbanom slo┼żenom centru. Zbog svega toga se u prvi plan postavlja potreba arheolo┼íkih i detaljnijih arhitektonskih istra┼żivanja.

Trgovi┼íte Drijeva se nalazilo s lijeve obale Neretve i desne obale rje─Źice Krupe. Jo┼í je Evlija ─îelebi 1665. godine zabilje┼żio 150 ku─ça i 30 du─çana, te ostatke ÔÇťvelikog ┼íeheraÔÇŁ koji je tu ranije postojao ÔÇô pi┼íe o Gabeli Husref Red┼żi─ç u djelu Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini.

Dodajmo ovome i teoriju da je legendarna Troja (grad opjevan u Homerovoj Ilijadi) bila smje┼ítena u Gabeli i ┼íirem podru─Źju, tu teoriju je sve do kraja ┼żivota zastupao meksi─Źki histori─Źar Robert de Salinas Price.

Izvor: MiruhBosne