Miris bosanske kafe i merak ispijanja iz fildžana – navika koja se prenosi s generacije na generaciju.
No, znate li da je najstarija sarajevska kafana otvorena prije skoro 500 godina? Bilo je to 1534. godine, a poznavaoci kažu da je to bilo čak 120 godina prije Londona i drugih europskih gradova.
Prva sarajevska kafana, Hadži-Šabana kafana, otvorena je odmah nakon kafane u Istanbulu, a nalazila se na Bentbaši. Uz ples Jermenki i dibek (tucanjem zdrobljenu kahvu), ostajalo se do zore.
Imala je dva nivoa, s terasom na stubovima iznad vode. Na brežuljku sa druge strane rijeke, nalazila se kafana Babića-bašta i jedno od prvih dječijih igrališta u Sarajevu.
Ispijanje kafe u ovim je krajevima mnogo više od pukog konzumiranja toplog napitka. To je ritual koji, prije svega, podrazumijeva posvećeno vrijeme, pravog sagovornika i adekvatno mjesto Ono što će se naći u šoljici, čini se, najmanje je bitno za “odlazak na kafu”. To, osim kafe, može biti bilo koje bezalkoholno piće, a nekad čak i alkoholno.
Stanovnici bh. gradova su pravi eksperti u socijalizaciji i stvaranju dobre atmosfere u kafani. Sarajevske kafane i kafići u drugoj polovici 20. stoljeća bili su poznati širom granica bivše Jugoslavije kao mjesta u kojima se rađala pop kultura.
Prvi kafić u Sarajevu zvao se Gong, a otvorio ga je poznati sarajevski bokser Šaban Bane Toskić. Gong se nalazio u poprečnoj ulici kod Likovne akademije, a radio je sve do početka opsade.
Tu je i legendarna Parkuša, pod pravim nazivom Kafana Park, u samom centru grada. Kao neodvojiv dio ove kafane, pored nje se nalazila tzv. Hipi klupa, na kojoj je mladost sjedila čak i onda kada za kafanu nije imala novca.
Komentariši