Za vrijeme Markomanskog rata (166.-181.) živjeli su u današnjoj Šleskoj koja po njim dobiva ime (Silinzi – Silesia). Oko 271. godine napali su Rimsko Carstvo, pa je car Aurelijan morao krenuti u rat protiv njih. Car Konstantin I. Veliki je 330. dodijelio zemlju u Panoniji na desnoj obali Dunava Vandalima Hastinzima. Iako su prihvatili arijansko krivovjerje, malen dio njih, među kojima i Stilihon, visoki dužnosnik na dvoru zapadnorimskog cara Honorija su bili pravovjerni katolici.
Germansko pleme Vandala bilo je nevjerojatno pokretno. S područja današnje Poljske došlo je na jug Španjolske, pa provalilo u sjevernu Afriku.
Kako je jedno germansko pleme završilo u sjevernoj Africi? Naime, Vandali su isprva živjeli, po svemu sudeći, na području današnje Poljske. U periodu kasnijeg Rimskog Carstva došlo je do znatnog pomicanja plemena u Europi, uvelike zbog nadiranja napadača s istoka (iz Azije), poput Huna. Vandali su bili potisnuti na zapad, a kako je Rimsko Carstvo slabilo, ušli su i unutar njegovih granica. Od svih germanskih plemena Vandali su izgleda bili najpokretniji. Ušavši u Galiju (današnja Francuska), nastavili su kasnije prema Hispaniji (današnja Španjolska) u kojoj su došli skroz do juga.
Moćni vandalski kralj Gejzerik poveo je zatim Vandale preko Gibraltarskog tjesnaca u Afriku. Putem su nanosili strahovita razaranja. Tijekom vandalske opsade grada Hipona u današnjem Alžiru, umro je i slavni crkveni pisac sv. Augustin, jedan od najpoznatijih teologa u povijesti Crkve.
On se 429. iskrcao u Africi sa 80000 vojnika, pretpostavlja se na poziv guvernera Bonifacija, no o ovom se pitanju još uvijek vode rasprave. 435. godine Vandali su sklopili mir s Rimljanima, ali ga je kralj 439. prekršio zauzevši i opljačkavši Kartagu, koja je od tada vandalska prijestolnica. Velika vandalska flota je pustošila obale oba carstva. 455. godine Vandali su dva tjedna pljačkali Rim, pa je tako ime tog naroda došlo na loš glas.
Prema legendi Vandale je u pomoć pozvala zapadnorimska carica Eudokija, kako bi se osvetila caru Petroniju Maksimu, jer ju je, nakon što joj je ubio muža cara Valentinijana III., prisilio da s njim sklopi brak. Druga priča kaže da je Vandale papa Leon I Veliki uvjerio da se zadovolje pljačkom, a da grad i njegove stanovnike poštede pustošenja. Da li je papin utjecaj spasio Rim, još je predmet rasprave, no sigurno je da je Vandalima jedino plijen bio na pameti. Kasniji opisi ovog događaja bili su jako pretjerani.
Vandali su učvrstili svoju vlast u sjevernoj Africi, a kralj Gejzerik vladao je iz Kartage. Godine 455. opljačkali su i sam grad Rim, uzevši iz njega mnoge dragocjenosti. Budući da je kasnije Rim postao simbol civilizacije, kulture i katoličanstva, u 18. stoljeću je termin vandalizam počeo označavati barbarski napad na te vrijednosti. Vandali su ubrzo nestali iz povijesti.
Komentariši