zanimljivosti

Zanimljivosti

Muslimanski istra┼żiva─Źi u Americi 5 vijekova prije Kolumba

Brojni dokazi ukazuju na to da su muslimani ┼ápanije i Zapadne Afrike do┼íli u Ameriku barem pet stolje─ça prije Kolumba. Zabilje┼żeno je, na primjer, da su sredinom desetog stolje─ça, tokom vladavine emevijskog halife Abdul-Rahmana III (929-961.), muslimani afri─Źkih korijena, plovili zapadno od ┼ípanske luke Delba (Palos) ÔÇ×okeanom tame i magleÔÇť.

Nakon dugog odsustva, vratili su se sa veli─Źanstvenim blagom iz, do tada nepoznate i neobi─Źne zemlje. Poznato je da su muslimani bili saputnici Kolumba i kasnijih ┼ípanskih istra┼żiva─Źa pri otkrivanju Novog Svijeta. Postoje najmanje dva dokumenta koji ukazuju na prisustvo muslimana u ┼ípanskoj Americi prije 1550. godine. Mnogi izvori o dolasku muslimana u Ameriku su dostupni, a neki od njih su predo─Źeni u nekoliko narednih historijsko-geografskih dokumenata:

Muslimanski histori─Źar i geograf Abul-Hassan Ali Al-MasÔÇÖudi (871-957.) zabilje┼żio je u svojoj knjizi ÔÇ×Prostranstva zlata i dragog kamenjaÔÇť, da je muslimanski moreplovac Ka┼íka┼í b. Said iz Kordobe, zaplovio iz Delbe (Palos) 889. godine, preko Atlantika do nepoznate teritorije, vrativ┼íi se sa veli─Źanstvenim blagom. U Al-MasÔÇÖudijevoj mapi svijeta, u okeanu tame i magle, ucrtan je ogroman predio, koji je on ozna─Źio kao nepoznata teritorija (Amerika).

Muslimanski histori─Źar Abu Bakr Al-Gutiyya, pripovijeda da je tokom vladavine muslimanskog halife u ┼ápaniji, Hi┼íama II (976-1009.), drugi muslimanski moreplovac Ibn Faruk iz Granade, zaplovio iz Kade┼ía, preko Atlantika, uploviv┼íi u Gando (Velika Kanarska ostrva) posjetiv┼íi kralja Guanariga, te je nastavio ka zapadu, gdje je ugledao i imenovao dva otoka, Kapraria i Pluitana. Vratio se natrag u ┼ápaniju u maju 999. godine. Kolumbo je, tako─Ĺer, isplovio iz Delbe (Palosa), ┼ápanija.

S namjerom da uplovi u Gomeru, na Kanarskim ostrvima (gomera ÔÇô arapski, mali plamen), Kolumbo je do┼íao na malo ostrvo na Bahamima, domoroda─Źki imenovano kao Guanhani, koje je Kolumbo preimenovao u San Salvador. Guanhani je izvedena i modificirana arapska rije─Ź, guana (ikhwana) ┼íto zna─Źi bratstvo, i Hani, koje je arapsko ime. Ferdinand Kolumbo, sin Kristoferov, zabilje┼żio je o crncima, koje je njegov otac vidio u Hondurasu: Narod koji ┼żivi isto─Źno od Pointe Cavinas, daleko kao i Cape Gracios a Dios, su uglavnom tamnoputi (crnci). U isto vrijeme, u ovoj regiji ┼żivjelo je muslimansko domoroda─Źko pleme poznato kao Almamy. U arapskom jeziku, Almamy je izvedenica od arapske rijeci Al-Imam, ┼íto oznacava predvodnika molitve, ili u nekim slucajevima, poglavara zajednice.

Ameri─Źki histori─Źar i lingvisti─Źar, Leo Weiner sa Harward univerziteta, u svojoj knjizi ÔÇ×Afrika i otkri─çe AmerikeÔÇť (1920.), bilje┼żi da je Kolumbo bio upoznat sa prisustvom afri─Źkih muslimana u Novom Svijetu, te da su zapadno-afri─Źki muslimani bili rasporostranjeni ┼íirom Kariba, Centralne, Ju┼żne i Sjeverne Sjeverne Amerike, uklju─Źuju─çi i Kanadu, gdje su trgovali i me─Ĺusobno se vjen─Źavali sa Irokezima i Algonkin indijancima. Poznati muslimanski geograf i kartograf, ┼áarif Al-Idrisi (1099-1166.), bilje┼żi u svojoj poznatoj knjizi ÔÇ×Jedno ─Źeznutljivo putovanje preko horizontaÔÇť, da je grupa moreplovaca (iz Sjeverne Afrike) isplovila morem tame i magle (Atlantski ocean) iz Lisabona (Portugal), u ┼żelji da istra┼że more i njegove granice.

Napokon su do┼íli do ostrva koje je bilo naseljeno i obra─Ĺivano. ─îetvrtog dana, prevodilac je progovorio s njima na arapskom jeziku. Zayn Eddine Al-Mazandarani je zapo─Źeo svoje putovanje iz Tarfaye (Ju┼żni Maroko), tokom vladavine kralja Abu-Yacouba Sidi Youssefa (1286-1307.), ┼íestog vladara marinidske dinastije, ka Zelenom Otoku u Karipskom moru (1291.). Detalji njegovog putovanja su spomenuti u islamskim izvorima, i mnogi muslimanski nau─Źnici su upoznati sa ovim historijskim doga─Ĺajem.

Muslimanski histori─Źar, ┼áihab Ad-Dine Al-Umari (1300-1384.), detaljno opisuje geografska istra┼żivanja malijskih sultana iz mora tame i magle, u svom poznatom djelu ÔÇ×Stazama znamenitosti u kraljevskim provincijamaÔÇŁ.

Sultan Mansu Kankan Musa (1312-1337.), bio je svjetski poznat poglavar Mandinka (etni─Źke grupe u Zapadnoj Africi), zapadno-afri─Źke islamske imperije Malija. Prilikom svog poznatog putovanja na had┼żd┼ż u Mekku, obavijestio je u─Źenjake i sultana An-Nasira Eddina Muhammeda III (1309-1340.) u Kairu, da je njegov brat, sultan Abu-Bakari I (1258-1312.), predvodio dvije ekspedicije Atlantskim okeanom. Po┼íto se nije vratio u Timbuktu sa svog drugog putovanja 1311. godine, Mansu Musa je postao sultan carstva. Kolumbo i rani ┼ípanski i portugalski istra┼żiva─Źi, bili su smjeli da putuju ┼íirom Atlantika (udaljenost do 2400 km), zahvaljuju─çi muslimanskim geografskim i navigacijskim dostignu─çima. U posebnim kartama, izra─Ĺenim od strane muslimanskih trgovaca, uklju─Źuju─çi Al-MasÔÇÖudija (871-957.) i njegovo djelo pod nazivom ÔÇ×Historija svijetaÔÇť, koje je zasnovano na materijalu sakupljenom u Africi i Aziji.

Zapravo, Kolumbo je imao dva kapetana muslimanskih korijena tokom svog prvog prekoatlantskog putovanja: Martin Alonso Pinzon bio je kapetan Pinte, a njegov brat, Visente Janez Pinzon bio je kapetan Nine. Bili su bogati stru─Źnjaci za opremanje brodova, i u─Źestvovali su u organizaciji Kolumbove ekspedicije i opremanju glavnog broda, Santa Marie.

U─Źinili su to o vlastitom tro┼íku, iz politi─Źkih i komercijalnih razloga. Porodica Pinzon je bila u srodstvu sa Abuzayan Muhammedom III (1362-1366.), marokanskim sultanom marinidske dinastije (1196-1465.).

Piše: Dr Youssef Mroueh