Kako je jedan izum promijenio svijet i Evropu


Johann Gutenberg, isto tako poznat kao Johannes Gensfleisch zur Laden zur Guttenberg (1398 – 3.2. 1468.) je njemački metalac i izumitelj, poznat po tome što je prvi štampao knjige uz pomoć pomičnih slova i tako omogućio veću pristupačnost pisane riječi i brži protok znanja u renesansnoj Evropi.

Gutenberg je bio prvi Evropljanin koji koristiti štampanje pokretnim tipkama, oko 1439, a globalni pronalazač štamparske prese. Među njegovim mnogim doprinosima za štampu su: pronalazak procesa za masovnu proizvodnju pokretnog tipa, korišćenje mastila na bazi nafte i korišćenje drvene štamparske prese slične poljoprivrednoj prese na zavrtanj iz tog perioda. Njegov zaista epohalan izum je kombinacija ovih elemenata u praktičan sistem koji je omogućio masovnu proizvodnju štampanih knjiga i bio je ekonomski održiv za štampače i čitalaca podjednako. Za Gutenbergov metod za izradu tipki se tradicionalno smatra da su uključili vrstu metalne legure i kalupa za livenje tipki.

Upotreba pokretnih tipki je označena kao poboljšanje naspram rukom radjenih dela, što je postojeći metod proizvodnje knjiga u Evropi. Gutenbergove štamparske tehnologije proširile su se ubrzo širom Evrope, a kasnije i sveta.Njegov glavni posao, Gutenbergova Biblija (takođe poznat kao 42-linijska Biblije), bila je istaknuta za svoje visoke estetske i tehničke kvalitete.

Gutenberg je rođen u nemačkom gradu Majncu, kao najmlađi sin trgovca više klase Friele Gensfleisch Zur Laden i njegove druge supruge Else Virich, koja je bila ćerka vlasnika radnje. Prema nekim izvorima Friele je bio zlatar za episkopa u Majncu, ali je najverovatnije bio uključen u trgovinu tkaninom. Gutenbergova godina rođenja se ne zna tačno, ali je najverovatnije oko 1398.god.

Istoričar Hajnrih Vallau kaže: “Njegovo prezime je izvedeno iz kuće u kojoj je živeo njegov otac i njegovi predci sa očeve strane “zu Laden, zu Gutenberg”. Kuća Gansfleisch bila je jedna od vlastelinskih porodica grada, vraćajući se na poreklo još iz trinaestog veka. Aristokrate u Majncu su često nazivani po kućama koje poseduju. Oko 1427.god. je prvi put dokumentovano ime zu Gutenberg, dato po porodičnoj kući u Majncu.

Smatra se da su Kinezi prvi izumili pokretna slova od kojih su pisali riječi. Ovo otkriće se pripsuje Pi Šengu u periodu oko 1000-tih godina naše ere. Odavde se princip štampanja proširio u Koreju i Japan.

Johannes Gutenberg se smatra prvim izuiteljem mašine za štampu koja je u Evropi donijela svojevrsnu revoluciju. Gutenberg je 1440. godine došao na ideju da izliva pojedinačna slova iz metala i da od slova sastavlja redove i stranice. Konstruisao je i drvenu presu za mašinu pomoću koje se otisak dobijao pritiskom ravne ploče preko lista papira. Tako je 1455. godine objavio Gutenbergovu Bibliju, štampanu po novoj tehnici.

Ova nova tehnologija je značajna za širenje pismenosti i svih renesansnih ideja, među kojima i pisanje na maternjem jeziku ili protestantizam. Ubrzo je počelo štampanje raznih žurnala u kojima se razvijao poseban naučni žargon ovog perioda, a to je kasnije dovelo i do povećanog broja pisaca koji su svoje radove mogli objavljivati na ovaj način i učiniti ih dostupnim širokoj publici.