Nijedna droga nije definirala ljudsku civilizaciju na način na koji su to učinili alkohol i kofein. Priroda ih je oboje stvorila kako bi ubila stvorenja mnogo manja od nas – biljke su razvile kofein da otruju insekte grabežljivce, a kvasci proizvode etanol da unište konkurentne mikrobe. U skladu sa svojim toksičnim porijeklom, alkohol svake godine ubija 3,3 miliona ljudi, što čini 5,9% svih smrti i 25% smrti među ljudima u dobi od 20 do 39 godina. Alkohol uzrokuje bolest jetre, mnoge kancere i druge poražavajuće zdravstvene i socijalne probleme. S druge strane, istraživanja pokazuju da je alkohol možda pomogao stvoriti samu civilizaciju.
Pijana historija
Potrošnja alkohola mogla je ranom homo sapiensu omogućiti preživljavanje. Prije nego što smo mogli pravilno pročistiti vodu ili pripremati hranu, rizik od uzimanja opasnih mikroba bio je toliko velik da je antiseptičke kvalitete alkohola bilo sigurnije konzumirati nego bezalkoholne alternative – uprkos vlastitim rizicima alkohola. Čak su i naši primatski preci mogli konzumirati etanol u raspadanju voća. Robert Dudley, koji je stvorio hipotezu “pijanog majmuna”, vjeruje da savremena zloupotreba alkohola “proizlazi iz neusklađenosti između predhistorijskog i savremenog okruženja”.
Isprva su ljudi dobivali alkohol iz divljih biljaka. Palmino vino, još uvijek popularno u dijelovima Afrike i Azije danas, moglo je nastati 16.000 godina prije nove ere. Čileansko alkoholno piće napravljeno od divljih krompira može datirati do 13 000 godina prije Krista. Istraživači sada vjeruju da je želja za stabilnom ponudom alkohola mogla potaknuti početke poljoprivrede i ne-nomadske civilizacije.
Ostaci na keramici na arheološkom nalazištu u Jiahu, Kini, dokazuju da je čovječanstvo pilo rižino vino najmanje 7000 godina prije Krista. Riža je pripitomljena 8000 godina prije Krista, ali ljudi Jiaha su kasnije prešli na njen uzgoj, otprilike u isto vrijeme kada znamo da su pili rižino vino.
“Uzgoj biljaka [bio je] podstaknut je željom da imaju veće količine alkoholnih pića”, tvrdi arheolog Patrick McGovern. Nekada se mislilo da je čovječanstvo pripitomilo pšenicu za hljeb, a pivo je bilo nusprodukt. Danas, neki istraživači, poput McGoverna, misle da bi to moglo biti obrnuto.
Prije Starbucksa
Alkohol je s nama od početka, ali upotreba kofeina je novijeg datuma. Kineska konzumacija kofeiniziranog čaja datira iz najmanje 3000 godina prije nove ere. No, otkriće kafe, sa svojim općenito daleko jačim sadržajem kofeina, čini se da se dogodilo u Jemenu u 15. stoljeću.
Prije prosvjetiteljstva, Evropljani su pili alkohol tokom dana. Zatim, kroz trgovinu s arapskim svijetom došlo je do transformacije: kafa, bogata kofeinom, stimulansom, prolazila je preko kontinenta i zamijenila alkohol, antidepresiv.
Kao što je napisao pisac Tom Standage: “Učinak uvođenja kafe u Evropu tokom sedamnaestog stoljeća bio je posebno uočljiv jer su najčešći napitci tog doba, čak i za doručkom, bili slabo “malo pivo” i vino. Oboje je bilo daleko sigurnije od vode koja je mogla biti kontaminirana … Kafa … osigurala je novu i sigurnu alternativu alkoholnim pićima. Oni koji su pili kafu umjesto alkohola započinjali su dan uzbuđeni i stimulisani, a ne opušteni i blago pijani, a kvaliteta i količina njihovog rada poboljšala se … Zapadna Europa počela se pojavljivati iz alkoholističke izmaglice koja je trajala stoljećima. “
Kafane su brzo postale važna društvena čvorišta, gdje intelektualci raspravljali o politici i filozofiji. Adam Smith je posjećivao kafanu nazvanu Cockspur Street, te još jednu zvanu Turčinova glava, dok je radio na Bogatstvu naroda.
Kofein kao gorivo
Nakon Bostonske čajanke, većina Amerikanaca se odlučila za kafu nad čajem, podizanjem unosa kofeina. Thomas Jefferson nazvao je kafu “omiljenim pićem civiliziranog svijeta“. Čak i danas, Amerikanci konzumiraju tri puta više kafe nego čaja. Prema riječima historičara Marka Pendergrastua, “Francuska revolucija i američka revolucija planirani su u kafićima“, piše USA Today. Prosvjetiteljska i industrijska revolucija vidjela je eksploziju inovacija i novih ideja. Životni su standardi skočili. Nastali su novi oblici vlasti. U novije vrijeme, globalizacija je klasični liberalni ideal mirne razmjene podigla na novi nivo i smanjila nejednakost u svijetu.
Danas, uprkos rastu stanovništva, manje ljudi živi u siromaštvu nego ikad prije. Ljudi žive duže živote, bolje su obrazovani, a mnogo veći broj uživa blagoslove liberalne demokratije nego što je bio slučaj prije nekoliko desetljeća. Kofein je najčešće konzumiran psihoaktivni lijek diljem svijeta. Alkohol je civilizaciji omogućio početak, i zasigurno je pomogao da vrsta ublaži svoju tugu tokom teškog siromaštva velikog dijela ljudske historije. Ali kofein je bio taj koji nam je dao prosvjetiteljstvo i pomogao nam postići prosperitet.
Komentariši