zanimljivosti

Zanimljivosti

Misteriozna lokacija: Krije li ─îajangrad kraljevsku riznicu

─îajan-Grad (─îajangrad) nalazi se izme─Ĺu naselja Malo ─îajno i Veliko ─îajno u op─çini Visoko. Naziva se Grad. Izraz ─îajno asocira na duboku starinu. Taj naziv arheolog Pavao An─Ĺeli─ç nalazi u staroslavenskom glagolu ─Źajati (─Źuvati) i to povezuje sa ─Źuvanjem i za┼ítitom – prvobitnom funkcijom ove tvr─Ĺave.

─îajangrad je smje┼íten iznad rijeke Gra─Źanice. U imenu i polo┼żaju grada raspoznaje se njegova osnovna funkcija da za┼ítiti put izme─Ĺu Visokog, Sutjeske i Bobovca. Bio je pravougaonog oblika. Imao je za┼ítitni bedem, okruglu kulu i zidine. Prilaz je bio mogu─ç samo sa zapadne strane. Dodatno je osiguran kanalom ┼íirine oko 5 metara i dubine oko 3 metra. Debljina zida je oko 1 metar a njegova struktura je karakteristi─Źna za bosansku fortifikacionu arhitekturu kasnog srednjeg vijeka.

Grad nema svoje podgra─Ĺe ali sliv Gra─Źanice ukazuje da je mogao biti sredi┼íte manje teritorjalne i politi─Źke cjeline pod nazivom Gra─Źanica. Prema tradiciji u podno┼żju grada na lokalitetu Crkveni┼íte nalazila se crkva. U blizini grada je lokalitet Kraljevo guvno, koji asocira na prikupljanje prihoda za vladara. Na lokalitetu nisu vr┼íena zna─Źajnija arheolo┼íka istra┼żivanja. U podno┼żju utvrde u pravoslavnom groblju prona─Ĺena je plo─Źa kaznaca Nespine, koja se nalazi u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.

Gledaju─çi geografsku mapu centra srednjovjekovne Bosne i markirana mjesta poput Bobovca, Kraljeve Sutjeske, grada Visokog, Mila, jedan lokalitet ostat ─çe u sredini. On niti je jednako istra┼żen, niti ima isti zna─Źaj. Vjerovatno s debelim razlogom, jer sami vladari tu nisu stolovali. Ko zna jesu li se i popeli na strmu uzvisinu, s tri strane svijeta nepristupa─Źnu? Ali, ba┼í zbog toga, za nekoga ili ne┼íto taj je lokalitet bio pogodan, a onda i iskori┼íten. O njemu se danas govori kao o srednjovjekovnoj vojnoj utvrdi i mogu─çoj kraljevoj riznici.

─îajangrad je pozicioniran na uzvisini izme─Ĺu Malog i Velikog ─îajna, 10-ak kilometara od centra Visokog. Od mjesnog groblja u Goru┼íi do sela Javornik mo┼że se i automobilom, a onda isklju─Źivo pje┼íke. Do ostataka ─îajangradske utvrde donedavno se dolazilo strmom i vijugavom zaraslom jednostopicom. U me─Ĺuvremenu je pristup olak┼ían. U─Źenici medrese ÔÇťOsman-ef. Red┼żovi─çÔÇŁ obnovili su radove koje su u periodu 2008ÔÇô2013. zapo─Źeli Zavi─Źajni muzej Visoko i Fondacija ÔÇťMozaikÔÇŁ. Raskresali su ┼íumovite predjele koji su prijetili da u potpunosti ÔÇťprogutajuÔÇŁ put, postavili nekoliko klupa za odmor i za┼ítitnu ogradu.

U stru─Źnoj literaturi ─îajangrad se prvi put spominje 1953. godine u djelu Hamdije Kre┼íevljakovi─ça Stari bosanski gradovi. Tu je navedeno da je utvrda imala izuzetno dobar strate┼íki polo┼żaj i da je od napada ┼ítitila kraljevski grad Visoki na jugu i Bobovac na sjeveru. Arheolog Pavao An─Ĺeli─ç daje samo ┼íture informacije o ovom lokalitetu, o postojanju zida du┼żine 30 metara. Histori─Źar i arheolog Marko Vego naziv ─îajangrad ne uvr┼ítava u srednji vijek nego ga u pisanim izvorima datira ne┼íto kasnije, nakon osmanlijskog zauzimanja ovog mjesta. Kad je rije─Ź o samom utvr─Ĺenju ─îajangrad, u ranijim periodima lokalitet je samo evidentiran i do pro┼íle godine nisu provo─Ĺena arheolo┼íka istra┼żivanja.

Zna─Źajni rezultati prvog istra┼żivanja
Rije─Ź ─Źajan potje─Źe od staroslavenske rije─Źi koja zna─Źi ─Źuvati, ┼ítititi. To obja┼ínjava i osnovnu funkciju utvrde: da ┼ítiti drum, osigurava vizualnu komunikaciju vatrom ili dimom i brzo ┼íalje vojsku na obli┼żnje kraljevske dvore. Autori historijskih radova jo┼í navode da se u neposrednoj blizini ─îajangrada nalazi nekropola ste─çaka pod nazivom Zgonovi, toponimi kao ┼íto su Kraljev Do, Kraljevo Guvno, ┼íto ukazuje na isto tako bitne stvari. U neposrednoj blizini nekropole Zgonovi, a koja je od ─îajangrada udaljena pribli┼żno kilometar, 1946. godine prona─Ĺena je plo─Źa kaznaca Nespine i smatra se nadgrobnom plo─Źom ÔÇťkraljevskog ministra rizniceÔÇŁ iz 12. ili 13. vijeka.

Plo─Źa kaznaca Nespine
U podno┼żju ─îajangrada bilo je srednovjekovno groblje sa ste─çcima i grobnicom kaznaca Nespine, visokog dostojanstvenika u dr┼żavnom aparatu stare bosanske dr┼żave. Plo─Źa kaznaca Nespine po svom natpisu i likovnoj obradi spada me─Ĺu najzanimljivije spomenike srednjovjekovne Bosne i ─Źuva se u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine. U Glasniku Zemaljskog muzeja iz 1947. objavljena je notica o nalazu nadgrobne plo─Źe iz pravoslavnog groblja u selu Malo ─îajno. Tu se navodi da je naj─Źe┼í─çe kori┼íteni prijevod (transliteracija i transkripcija) glasio: ÔÇťU ime velikog kaznaca Nespina, njena brata, pozida kazna─Źica Bjeloka (Bjelo─ça ili Bjelo─Źa) Nespinu uz svoga gospodina i ostavi sebi mjesto pored svoga gospodinaÔÇŁ. Mi┼íljenje je da je prona─Ĺena plo─Źa ustvari nadgrobnik iz zidane porodi─Źne grobnice ili mauzoleja u kojem je, osim Nespine, bila ukopana i njegova sestra, kazna┼íica Bjeloka. Ona je bila ┼żena drugog, ni┼żerazrednog kaznaca, koji u nadgrobnom natpisu nije spomenut, ali je bio pokopan u istoj grobnici.

Budi se ma┼íta i provocira stru─Źnjake na daljnja istra┼żivanja. Je li u pojedinim periodima to istovremeno bila i vojni─Źka karaula i srednjovjekovna verzija dana┼ínjeg ministarstva finansija? Da dr┼żavno blago bude podjednako blizu svakom vladarevom dvoru, a odmetnicima i plja─Źka┼íima te┼íko osvojivo?

Vratimo se u sferu dokazanog, ili barem nau─Źno obra─Ĺivanog. Osim ┼íto na ovom u┼żem i ┼íirem podru─Źju postoje vidljivi arheolo┼íki ostaci iz srednjovjekovnog razdoblja, postoje i jasne naznake da je ovo podru─Źije bilo naseljeno i u ranijim periodima. Pretpostavljena trasa puta Via argentia (Put srebra) prolazi pokraj ovog lokaliteta, a na lokaciji Malo ─îajno evidentirana je prahistorijska nekropola s ravnim grobovima.

Pro┼íle godine Zavi─Źajni muzej Visoko i Fondacija ÔÇťOsman-ef. Red┼żovi─çÔÇŁ izvr┼íili su probna arheolo┼íka istra┼żivanja na ─îajangradu s krajnjim ciljem dobijanja stratigrafskih i gabaritnih podataka kako bi se ovaj lokalitet na neki na─Źin vratio u centar interesovanja nau─Źne javnosti Bosne i Hercegovine.

ÔÇťZa prvo istra┼żivanje rezultati su itekako zna─Źajni i osnovni su razlog nastavka istra┼żivanja na projektu. Evidentiran je veliki broj ┼żivotinjskih kostiju, zna─Źajan broj tipi─Źne srednjovjekovne grube keramike koja se koristila u svakodnevnoj upotrebi. Prona─Ĺen je i odre─Ĺeni broj metalnih predmeta, poput klinova i eksera. Generalno, na osnovu nalaza i stratigrafskih podataka mo┼że se zaklju─Źiti da su ovu vojnu utvrdu osvojile Osmanlije, koje su je potom zapalile i nakon toga se vi┼íe nije koristila. Za mene je izgled utvrde enigmati─Źan i vrlo zanimljiv. Iako se dolaskom na teren mogu otprilike pretpostaviti gabariti i izgled utvrde, otvaranjem sonde dva utvr─Ĺeno je postojanje jo┼í nekih slojeva fortifikacija koje nisu odmah bile vidljiveÔÇŁ, ka┼że autorica projekta, arheologinja Lejla Be─çar, koja je s voditeljicom terena Adisom Lepi─ç predvodila tim Zavi─Źajnog muzeja Visoko, teritorijalno nadle┼żnog za ovaj lokalitet.

ÔÇťProbno arheolo┼íko istra┼żivanje ─îajangrada bio je prvi poslijeratni projekt koji su u potpunosti iznijeli lokalni histori─Źari i arheolozi. Upravo na bazi izvedenih probnih istra┼żivanja iz pro┼íle godine u ovoj godini realiziramo nastavak radova, i to iz bud┼żetskih sredstava Op─çine Visoko, sredstava Ministarstva kulture ZDK-a, kao i sredstava Fondacije ÔÇśOsman-ef. Red┼żovi─çÔÇÖ. U radove su uklju─Źena uglavnom ista stru─Źna lica koja su bila anga┼żovana i u preliminarnim istra┼żivanjima, potpomognuta jo┼í studentima, u─Źenicima i lokalnim stanovni┼ítvomÔÇŁ, ka┼że Elvedin ┼áabanovi─ç, direktor Zavi─Źajnog muzeja Visoko, najavljuju─çi ovogodi┼ínje radove na pro┼íirenju jedne od sondi, nakon ─Źega ─çe se ugledati veliki dio zidina iz ve─ç postoje─çih gabarita.

Pouka iz prošlosti
Tako su lani otvorene ─Źetiri sonde. Prva na sjevernoj strani kule, s pogledom na Bobovac i podvina─Źku dolinu. Strma padina na toj, kao i na isto─Źnoj strani primorava posjetioca da se stavi u ulogu stanovnika ili branioca utvrde. Zastava na jarbolu prkosi udarima vjetra i nikad nije u okomitom polo┼żaju. S nepristupa─Źne, izolovane i poprili─Źno surove, dominantne kote kontroli┼íete sva de┼íavanja u pitomim i plodnim dolinama na tri strane svijeta. I tra┼żiteÔÇŽ O─Źekujete vi┼íe informacija, obja┼ínjenja, dokaza.

Medresa finansira istra┼żivanja
Medresa ÔÇťOsman-ef. Red┼żovi─çÔÇŁ ─îajangrad u nedostatku sistemskog djelovanja finansira istra┼żivanja, a njeni u─Źenici zavr┼ínih razreda dvaput sedmi─Źno poma┼żu stru─Źnjacima na terenu. Na taj na─Źin spajaju ono ┼íto je u mnogim dru┼ítvima nespojivo. Istovremeno ┼ítite identitet i tradiciju ─Źuvara srednjovjekovne utvrde i religiju i obi─Źaje osvaja─Źa. ÔÇťNa odre─Ĺen na─Źin, Medresa je ─Źuvar bosanske tradicije i kulture, koju prenosi svojim u─Źenicima.

Te dvije ─Źinjenice povezuje termin ÔÇś─ŹuvanjeÔÇÖ, ┼íto rije─Ź ÔÇś─ŹajatiÔÇÖ na staroslavenskom i zna─Źi. Medresa je svojom inicijativom htjela da objedini ÔÇś─ŹuvareÔÇÖ u zajedni─Źkom susretu utvrde, u─Źenika, arheologa i profesora na ovom zna─Źajnom lokalitetu. Dali smo po─Źetnu finansijsku podr┼íku, kao i podr┼íku u ljudskim resursima.

U okviru izborne nastave iz historije u─Źenici su s arheolozima bili akteri u prvoj probnoj fazi arheolo┼íkih radova, ┼íto je bilo izuzetno korisno kada je u pitanju sam na─Źin edukacije na┼íih u─Źenika u kojem se na jedan prakti─Źan i o─Źigledan na─Źin u─Źilo o ┼żivotu davna┼ínjih ljudiÔÇŁ, ka┼że Emir Uzunali─ç, profesor u ─Źajangradskoj medresi i kustos muzeja pri ovoj ┼íkolskoj ustanovi specifi─Źnih interesa i djelatnosti. Uostalom, oni su nakon ve─çine realizovanih ciljeva u ┼íkolskom procesu stigli osnovati i fondaciju istog imena, pa donirani novac kanali┼íu i u spomenute aktivnosti.

ÔÇťPlan je bio da se ove godine krene u sistematska istra┼żivanja, sa vi┼íe sredstava. Me─Ĺutim, taj plan se morao revidirati. Trenutno na licu mjesta rade tri stru─Źnjaka i jedan student arheologije, te grupe u─Źenika pod njihovom kontrolom. Svi se trude da se radovi obave metodolo┼íki preciznoÔÇŁ, ka┼że arheologinja Be─çar.

Zahvaljuju─çi ugovoru potpisanim s viso─Źkim muzejom, svi prona─Ĺeni artefakti ostaju na lokalitetu ─îajangrada ili Velikog ─îajna, ┼íto je dana┼ínji naziv za prvo veliko naseljeno mjesto u susjedstvu. Tu se smjestila medresa, koja u svom nazivu nosi geografsku odrednicu ─îajangrad. Oni su to preuzeli od historije i utvrde, a vra─çaju mu revitalizacijom lokaliteta i ─Źuvanjem artefakata u svom muzejskom prostoru.

ÔÇťMnogobrojni kurÔÇÖanski ajeti pozivaju vjernike da istra┼żuju pro┼ílost i iz nje uzimaju pouku kako bi razumjeli svoju prolaznost. Neki ajeti doslovce spominju opustjela naselja, zapu┼ítene bunareve i visoke prazne palate, te se ─Źovjek poziva da poku┼ía shvatiti i uzeti pouke. Medresa, kao islamska obrazovna institucija, svakako je i te vjerske motive uzela za povod da bude neko ko sa te duhovne dimenzije ┼żeli propitivati pro┼ílostÔÇŁ, napominje Emir Uzunali─ç, profesor historije u Medresi i kustos njenog internog muzeja, uzdaju─çi se u obe─çanja drugih srednjih ┼íkola s podru─Źja viso─Źke op─çine koji trebaju u─Źestvovati u arheolo┼íkim radovima, ┼íto bi dalo vjeru da ─çe ovaj projekt imati svijetlu budu─çnost. To su pokazali u─Źenici Franjeva─Źke klasi─Źne gimnazije, koji su posjetili ─îajangrad sa svojim direktorom fra Zvonkom Mili─Źi─çem.

Istra┼żivanja traju iako se ne provode ┼żeljenom dinamikom. Zabrinutost pove─çavaju i termini za radove, koji su tempirani u skladu sa ┼íkolskom nastavom, kad vremenski uvjeti nisu najpogodniji. Atmosferska djelovanja prijete artefaktima i ve─ç o─Źi┼í─çenom terenu. Svjesna je toga i mr. Lidija Feke┼ża-Martinovi─ç, arheologinja iz Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, koja je prilikom lanjskih radova bila savjetnica na projektu. Ona ovom lokalitetu pripisuje veliki hendikep, jer se nalazi u blizini neuporedivo va┼żnijih arheolo┼íkih, historijskih i ve─ç afirmisanih srednjovjekovnih spomenika.

ÔÇťSve ┼íto se po─Źne raditi moralo bi se i uraditi. Privesti kraju. Meni je li─Źno ovo jako zanimljivo. Moramo sve zapisati i bolje prou─Źiti, te povezati sa ─îajnom, sa naseljem ─îajno i moramo to povezati sa kaznacom Nespinom. Nije on slu─Źajno bio kraljevski blagajnik u srednjem vijekuÔÇŁ, navode─çi ┼żelju da i ove godine posjeti ─îajangrad.

Upravo su kontinuitet i za┼ítita osnovne brige za autora projekta. Ako nedostatak sredstava ili vremenski uvjeti ne osiguraju dovoljno prostora za istra┼żivanja bez prekida, i dosada┼ínji trud mogao bi biti uzaludan. ÔÇťSada o─Źekujemo prvenstveno rje┼íavanje pitanja konzervacije terena. Nezahvalno je raditi bilo kakva arheolo┼íka iskopavanja bez sredstava za konzervaciju. Zajedno sa ─Źajangradskom medresom aplicirali smo na neke fondove za sredstva kojima bismo pokrili za┼ítitu dosada┼ínjih nalaza. Ove godine bili smo u dilemi da li neke sonde uop┼íte otvarati na planiranim dijelovima lokaliteta, jer smo svjesni koliko ─çe te strukture postati ranjive kada ih mi otkrijemo. Iskreno se nadamo da ─çemo sa organizatorima i finansijerima projekta na─çi sredstva da se konzervi┼íe prvestveno kula, ali i drugi fortifikacijski elementi koji su otkriveni u obje sezone istra┼żivanjaÔÇŁ, ka┼że arheologinja Lejla Be─çar.

Simboli─Źno i u isto vrijeme ironi─Źno, mjesto koje je nekad bilo lijevak za prikupljanje prihoda za vladara danas vapi za bilo kakvim sredstvima. Jedino bi se tako demistifikovale i potvrdile brojne hipoteze, potpuno istra┼żila pro┼ílost, dobio vrijedan turisti─Źki potencijal, pi┼íe Visoko.co.ba/Al Jazeera