srednjovjekovna bosna

Srednjovjekovna Bosna

Stari bosanski gradovi: Ljubuški

Ljubu┼íki je pripadao ┼żupi Ve─Źeri─ç. U istorijskim izvorima se javlja dosta kasno, prvi put 1452. godine, prilikom rata Stjepana Vuk─Źi─ça sa Dubrovnikom.

Kada je Vladislav Hercegovi─ç pre┼íao na stranu Dubrov─Źana, oteo je ocu ─Źitav Hum osim Ljubu┼íkog, u koji se Stjepan Vuk─Źi─ç sklonio. Tada je i kralj Toma┼í mislio do─çi pod Ljubu┼íki.

Kao posjed Stjepana Vuk─Źi─ça spominje se u povelji kralja Alfonsa V od 1.6.1454. godine. Turci su ga zauzeli 1463. godine, ali samo na kratko, jer je ve─ç 18. jula javljeno u Dubrovnik da ga je Turcima oteo Vladislav Hercegovi─ç. Turci su ga ponovo zauzeli 1477. godine i smjestili u njega posadu sa dizdarom.

Od po─Źetka XVIII vijeka sjedi┼íte je kapetanije. Prema hronici popa ┼áilobadovi─ça vi┼íe puta su ga napadali Kotorani izme─Ĺu 1662. i 1669. godine. Napu┼íten je 1835. godine.

Grad zauzima prostor od nekih 500 m2. Razvijenog je tlocrta sa sistemom bedema koji opasuju glavnu kulu. Bedemi ponegdje dosti┼żu visinu i do 10 m, a u temeljima debljinu od 2 do 3 m.

Popravljan je u vi┼íe navrata. Danas su mu sa─Źuvane jake ru┼íevine na bre┼żuljku iznad Ljubu┼íkog.

Utvr─Ĺeni grad Ljubu┼íki je nepravilan mnogougao du┼żine oko 90 m i maksimalne ┼íirine oko 50 m. Na prvi pogled, posmatraju─çi njegov situacioni plan, zaklju─Źujemo da je dogra─Ĺivan u nekoliko vremenih faza.

Najstariji dio srednjovjekovnog grada Ljubu┼íkog ─Źinila je ─Źetvrtasta sna┼żna kula sa malim oborom jugoisto─Źno od kule. Ova kula je imala vanjske dimenzje 8,5 x 7 m, a obor je bio dug oko 15 m i ┼íirok oko 11 m. Oblik obora je bio nepravilan ─Źetverougao.

U drugoj fazi dogradnja je obuhvatala nastavak jugoisto─Źne strane u vidu prislonjenog nepravilnog petougaonog obora, koji je na sjevernoj strani bio oja─Źan sa dvije kule. Polukru┼żna kula je imala vanjski promjer oko 5,5 m, a ─Źetvrtasta najdu┼żu vanjsku stranicu oko 6,8 m.

Najvjerovatnije je da je samo prva faza srednjovjekovna, predturska. Me─Ĺutim, nije isklju─Źeno i da druga faza potje─Źe iz vremena prije 1463. godine. Odgovor na ovo pitanje dobit ─çe se nakon arheolo┼íkih i arhitektonskih istra┼żivanja radova.

U tre─çoj fazi utvr─Ĺenje se pro┼íirilo na sjevernu, isto─Źnu i zapadnu stranu od najstarije utvrde. Ovo je sigurno turska dogradnja koju karakteri┼íe izgradnja brojnih zidanih zgrada u zapadnom dijelu dogra─Ĺenog utvr─Ĺenja. Najbolji na─Źin utvr─Ĺivanja raznih faza izgradnje je izu─Źavanje maltera, koji su u svakoj fazi razli─Źiti, kao i izu─Źavanje na─Źina zidanja i upotrebljene vrste kamena.

Istra┼żivanja koja bi se provela na ljubu┼íkom gradu mogla bi nam odgovoriti na niz pitanja o tome kako su Turci dogradnjama i pregradnjama transformirali na┼íe srednjovjekovne gradove, posebno hercegova─Źke, koji su imali neka specifi─Źna obilje┼żja.

Izvor: Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini, Husref Red┼żi─ç