Baština

Stari grad Tešanj: Tvrđava koja je odoljela i Eugenu Savojskom

Stari grad Tešanj je izgrađen na vrhu stjenovitog brijega, uz rijeku Tešanjku. Utvrđenje se sastoji od dvije kule i stanovnici ovog gradića u srednjoj Bosni zovu ga Gradina, a na ovom mjestu postoji već tri milenija. Tešanjska tvrđava se, poslije one u Jajcu, smatra jednom od najvećih tvrđava u BiH.

O imenu grada Tešnja postoji pretpostavka da potječe od keltskog porijekla i riječi „Tesen“ što znači „Mali dvor“. Riječ je o predrimskom dobu, a poznato je i da su Rimljani na ovom području imali svoj refugium (utvrđenje).

Dvije kule

Poslije velikih upada Eugena Savojskog 1697. godine koji je u potpunosti zapalio Sarajevo, u novembru 1697. godine, austrijska vojska, na čelu sa Savojskim iste godine izvršila je opsadu tvrđave u Tešnju.

Ova teška opsada tešanjske tvrđave i grada završena je nakon trodnevnih neuspješnih napada. Austrijska vojska se nakon toga povukla u pravcu Slavonije. Interesantno je da Gradina kroz historiju, u vojnom smislu, nikada nije bila osvojena, jer je geostrateški položaj takav da su svi koji su pokušavali da je zauzme na kraju odustajali.

Gornji dio utvrđenja se zove Kapetanova kula i postoji pismeni dokaz iz 1461. godine u kojem tadašnji i posljednji kralj srednjovjekovnog bosanskog kraljevstva Stjepan Tomašević poklanja kulu bratu Radivoju.

Druga kula se zove Dizdareva kula i izgrađena je 1747. godine, a donji dio, ispod kula je sagrađen u Osmanskom periodu. U Dizdarevoj kuli se nalazi stalna postavka Muzeja Tešanj. Naziv Dizdareva kula je dobila po dizdaru, upravitelju kule.

Kapetan koji je stoličio na vrhu kule upravljao je cijelim utvrđenjem, a dizdar posadom u kuli. Tu su bili pješadijski vojnici koji su bili zaslužni za odbranu grada. Stalna historijska postavka „Tešanj kroz stoljeća, od 15. stoljeća do 1918. godine“ sadrži eksponate koji je Muzej sakupio, nešto darovnicom, a neki eksponati su kupljeni.

Muzejska postavka

Neki od eksponata su – komplet kotorac od srebra s tombak pozlatom iz 1830. godine, osmanska sablja Šamsi ili Lavlji rep, Hebrejski rukopis (priča o Esteri, ženi perzijskog cara Kserksa Prvog), fiksko djelo u rukopisu, na arapskom jeziku (zbirka sufijskih kasida), Matica krštenih Župe Komušina (1699-1720), osmanski nakit, satovi, čibuci, noževi, originalni prijedlog budžeta i pečati iz 1908. godine, fotografija Muse Ćazima Ćatića…

U Kapetanovoj kuli je izložen novac iz Rimskog carstva, novac srednjeg vijeka, kovanice Osmanskog carstva, novac Habsburške monarhije i Austro-ugarskog carstva, novovijekovne i kovanice novog doba, te kovanice 20. stoljeća. Pored toga, izložene su i novčanice Osmanskog razdoblja, Austro-ugarske monarhije i novčanice iz svijeta (Albanska banka, Rumunska banka, Turska…).

visitbih.ba