novi-vijek

Novi vijek

Tridesetogodišnji rat: Pogubniji od II. svjetskog rata, a manje poznat

Jedan od najrazornijih ratova u Europi smatra se Tridesetogodi┼ínji rat 1618. ÔÇô 1648. godine. Pod tim se nazivom smatra niz me─Ĺunarodnih oru┼żanih sukoba u sredi┼ínjoj Europi kojom je tada vladao rimsko-njema─Źki car. Rat se definira kao vjersko-politi─Źki sukob. Zapravo je vjera bila povod europskim mo─çnicima da poku┼íaju oslabiti protivnike i osvojiti nove teritorije. Na katoli─Źkoj strani borili su se Sveto Rimsko Carstvo, Kraljevina ┼ápanjolska, a na protestantskoj Ujedinjene Provincije (Nizozemska), Kraljevina ┼ávedska, Danska-Norve┼íka, Kraljevina Bohemija, Kraljevina Francuska, Kne┼żevina Saska, Kraljevina Engleska i Osmansko Carstvo, s tim da su neke zemlje, koje su bile na istoj vjerskoj strani ratovale i me─Ĺusobno.

Rat je zavr┼íio Westfalskim mirom 1648. godine uz stra┼íne i dalekose┼żne posljedice za ─Źitavu Europu. Od ranjavanja i epidemija umrlo je 20 posto populacije Svetog Rimskog Carstva ┼íto ovaj rat ─Źini pogubnijim od Drugog svjetskog rata. Uni┼ítena je poljoprivreda, do┼ílo je do velike inflacije novca, a trgovina je gotovo prestala. Posljedice su bile dalekose┼żne ÔÇô Sveto Rimsko Carstvo se nikad vi┼íe nije oporavilo, ┼íto ─çe pridonijeti ja─Źanju Austrije i apsolutizma. Me─Ĺutim, to je bio zadnji vjerski rat u Europi. U Carstvu je uz katoli─Źanstvo i luteranstvo priznat kalvinizam. I dalje je vrijedilo staro na─Źelo cuius regio, eius religio no plemstvo nije smjelo nametati religiju podanicima, koji su dobili dopu┼ítenje iseliti se iz zemlje iz vjerskih razloga.

Habsburzi su nakon ovog rata gubili mo─ç, pa su njema─Źke dr┼żave postale samostalne dr┼żave unutar Carstva. Habsburzi vi┼íe nisu imali mo─ç na njema─Źkim dr┼żavicama, pa su se okrenuli uspostavi apsolutisti─Źke vlasti na istok i jug Europe.

Komentariši

Va┼ía email adresa ne─çe biti objavljivana. Neophodna polja su ozna─Źena sa *