novi-vijek

Novi vijek

Tridesetogodišnji rat: Pogubniji od II. svjetskog rata, a manje poznat

Jedan od najrazornijih ratova u Europi smatra se Tridesetogodišnji rat 1618. – 1648. godine. Pod tim se nazivom smatra niz međunarodnih oružanih sukoba u središnjoj Europi kojom je tada vladao rimsko-njemački car. Rat se definira kao vjersko-politički sukob. Zapravo je vjera bila povod europskim moćnicima da pokušaju oslabiti protivnike i osvojiti nove teritorije. Na katoličkoj strani borili su se Sveto Rimsko Carstvo, Kraljevina Španjolska, a na protestantskoj Ujedinjene Provincije (Nizozemska), Kraljevina Švedska, Danska-Norveška, Kraljevina Bohemija, Kraljevina Francuska, Kneževina Saska, Kraljevina Engleska i Osmansko Carstvo, s tim da su neke zemlje, koje su bile na istoj vjerskoj strani ratovale i međusobno.

Rat je završio Westfalskim mirom 1648. godine uz strašne i dalekosežne posljedice za čitavu Europu. Od ranjavanja i epidemija umrlo je 20 posto populacije Svetog Rimskog Carstva što ovaj rat čini pogubnijim od Drugog svjetskog rata. Uništena je poljoprivreda, došlo je do velike inflacije novca, a trgovina je gotovo prestala. Posljedice su bile dalekosežne – Sveto Rimsko Carstvo se nikad više nije oporavilo, što će pridonijeti jačanju Austrije i apsolutizma. Međutim, to je bio zadnji vjerski rat u Europi. U Carstvu je uz katoličanstvo i luteranstvo priznat kalvinizam. I dalje je vrijedilo staro načelo cuius regio, eius religio no plemstvo nije smjelo nametati religiju podanicima, koji su dobili dopuštenje iseliti se iz zemlje iz vjerskih razloga.

Habsburzi su nakon ovog rata gubili moć, pa su njemačke države postale samostalne države unutar Carstva. Habsburzi više nisu imali moć na njemačkim državicama, pa su se okrenuli uspostavi apsolutističke vlasti na istok i jug Europe.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *