Baština

Vladarski dvor sa kapelom posve─çenom ─Źudotvorcu, vezanom za bosansku crkvu

Kraljevski dvor u Sutjesci je sagra─Ĺen u prvoj polovini ili krajem prve polovine 14. stolje─ça u vrijeme jednog od najzna─Źanijih vladara srednjovjekovne Bosne bana Stjepana II Kotromani─ça.

U 14. i 15. vijeku Sutjeska i obli┼żnji dobro utvr─Ĺeni grad Bobovac postaju najsna┼żniji centri kulturnog ┼żivota srednje ili tzv. Gornje Bosne, sa specifi─Źnim intenzitetom, stilskim i regionalnim karakteristikama (tzv. srednjobosanski kulturni krug).

U pisanim izvorima prvi put se spominje 28. decembra 1341. godine kada se mleta─Źki rezbar Nikola obavezao ugovorom dubrova─Źkom knezu da ─çe ─Źetiri godine raditi na dvoru bana Stjepana. Vjerovatno je radio na oba dvora u Sutjesci i Bobovcu.

Samostalni ansambl dvorskih objekata u Kraljevoj Sutjesci, predstavlja primjer vladarskog dvora izgra─Ĺenog na slobodnom prostoru, bez posebnih fortifikacija. Protezao se na obje obale malog potoka Urve.

Na isto─Źnoj (lijevoj) obali je lokalitet Grgurevo, neveliki obronak Te┼íevskog brda. Za potrebe gradnje dijela dvorskog kompleksa nivelirane su umjetne terase. Vrh obronka bio je vje┼íta─Źki zaravnjen, zatim je sredinom obronka napravljena jedna vje┼íta─Źka terasa na kojoj je sagra─Ĺen najmonumentalniji objekat banskog i kraljevskog sutjeskog dvora, Isto─Źna pala─Źa.

U njegovom podno┼żju je izgra─Ĺen jak podzid i ove─ça terasa na kojoj je sagra─Ĺena crkva, tj. dvorska kapela posve─çena sv. Grguru ─Źudotvorcu, vezanom za bosansku crkvu, neposredno ispod supstrukcija zapadnog krila pala─Źe.

Ostaci vladarskog dvora u Kraljevoj Sutjesci

Dvorska kapela sv. Grgura ─Źudotvorca sagra─Ĺena je na strmom i uskom prostoru izme─Ĺu trga sa donje i Isto─Źne pala─Źe sa gornje strane. Prostor je bio osiguran kamenim podzidom debljine 250 cm, koji je istodobno pridr┼żavao i ju┼żni dio crkve. Pro─Źelje crkve bilo je orijentirano prema koritu potoka Urve, tj. na zapadu.

S obzirom na smje┼ítaj Grgureva u odnosu na kotlinu i ─Źitavo naselje i na njegove odbrambene karakteristike, pretpostavlja se da je ovdje prvo sagra─Ĺen dio dvora sa kapelom i prate─çim objektima.

Na zapadnoj (desnoj) obali, na lokalitetu Dvori, izgra─Ĺena su tri objekta, tzv. Donja pala─Źa, Gornja pala─Źa,  Aneks gornje pala─Źe i pomo─çne zgrade, tj. gospodarski objekti i zanatske radionice. Ovaj dio dvorskog kompleksa podignut je  na vrlo nepodesnom terenu, tako da izgleda da je u neko doba naraslih potreba dvora do┼ílo do njegovog pro┼íirenja i na zapadnu obalu Urve.

Ukupna površina kraljevskog dvora je cca 1490 m2.

Postoji pedesetak podataka koji spominju Sutjesku kao mjesto u kojem su bosanski vladari obavljali svoje slu┼żbene du┼żnosti. 28 dokumenata govori o izdavanju pisanih isprava slu┼żbenog zna─Źaja, 16 o posjetama diplomatskih predstavnika, 8 o gra─Ĺenju, ru┼íenju, zasjedanju vije─ça, smrti kralja i franjevcima. U 18 dokumenata spomenut je vladarski dvor kao rezidencija i ÔÇťna┼íe stono mistoÔÇŁ.

Od vremena kralja Tvrtka I postaje najva┼żnije stolno mjesto bosanskih vladara, u kojemu je izdato najvi┼íe isprava kraljevske kancelarije. Pored kralja Tvrtka I ─Źiji dokumenti potje─Źu iz perioda od 1378. do 1390.godine, u Sutjesci su izdavali povelje kraljevi Dabi┼ía (od 1392. do 1395.godine) i kraljica Jelena (1397. godine), Ostoja (1399. godine), Tvrtko II (1407. godine), Stjepan Ostoji─ç (1419. godine), zatim opet Tvrtko II (od 1423. do 1443. godine) i Toma┼í (od 1446. do 1457. godine).