Prema nekim izvorima rodom je iz Lužca kod Sanskog Mosta a po drugim je porjeklom iz Hercegovine. Na sultanovom dvoru je imao veliku zaštitu dvojice zemljaka: velikog vezira Sijavuš-paše i carskog prvog savjetnika Derviš-pašu Bajezidagića. Oni su mu pomogli i da 1591.g bude imenovan za bosanskog namjesnika.
Po imenovanju Hasan-paša dolazi u Bosanski ejaleti i nakon desetak godina mira u pograničnim jestima nastupila je ratna psihoza. On je naredio na ušću Petrinčice u Kupu da se gradi današnja Petrinja, izvrši vojnu mobilizaciju i poče sa upadima u pravcu Bihaća.
Hasan-paša nastavi sa svojim osvajanjima i 1592.g. Najprije zauze Goru i Hrastovicu a u pohodima dolazi i do bogatog plijena. Prema planu jedan dio vojske je sa topovima 10.juna 1592.g poslao u pravcu Bihaća a tri dana kasnije se i sam pridružio opsjednutom gradu. Na prve ponude da se predaju zapovjednik Bihaća kapetan Josip Lamberg je negativno odgovorio, nakon čega Hasan-paša izda naređenje da se grad napadne sa svih strana. Nakon pet dana borbe branioci se predadoše napadačima. Osvajanjem Bihaća cijela današnja teritorija BiH je došla pod sultanovu vlast.
Ubrzo nakon ove vojne akcije uslijedila je i nova administrativno-upravna podjela Bosanskog ejaleta. Od Bihaća i osvojenih teritorija formiran je novi Bihaćki sandžak. U vrijeme osvajanja Bihaća bosanskii namjesnik je pod svojom vlašću držao teritoriju veću nego što je imao ijedan srednjovijekovni bosanski vladar.
Hasan-paša nastavlja dalje sa četama i kod Petrinje prelazi Kupu i napada hrvatska mjesta. Da bi onemogućio dalje njegovo napredovanje hrvatski ban Toma Erdodi-Bakač kod Bresta dočeka Hasan-paši. Iz borbe će Hasan paša izaći kao pobjednik. Tokom perioda između 1592 i 1593.g vršio je uobičajne vojne pripreme, a do novih vojnih akcija dolazi 1593.
Hasan paša sa vojskom prijeđe Kupu kod Petrinje i usput zauze Drenčinu i ulogori se na desnoj obali Kupe kod Siska gdje je čekao vojnu pomoć iz Rumelijskog ejaleta koju mu je obećao vezir Sijavuš-paša. U međuvremenu je za velikog vezira izabran Sinan-paša koji na mjesto novog rumelijskog beglerbega imenova svog sina Mehmed-pašu kojii je zamjeno Girli hasan-pašu. Pošto je rumelijska vojska morala čekati novog beglerbega oni neće doći na vrijeme da pomognu Hasan-paši Predojeviću. U međuvremenu dolazi i do okupljanja habsburške vojske kod Zelina u Turopolju, to su bile uglavnom krajiške Čete pod zapovjedništvom bana Tome erdodija. Hasan-paša ne čekajući pomoć prijeđe Kupu i prvi napade protivnika. Međutim, ovaj put nije imao uspijeha. Sultanova vojska se morala poražena povući na početne položaje. Tog dana, 22.juna 1593.g život je izgubilo 7000 oficira i vojnika iz Bosanskog ejaleta, a među poginulim je bio i Hasan paša Predojević.
Komentariši