Baština

BATAL-DŽAMIJA U BEOGRADU (do 1789. godine Ejnehan-begova)

”18. maj 1869. godine; juče na noć srušena je Batal-džamija. Kafedžija Panđalo dao je Cincarima 230 dukata da je poruše.”

ARHITEKTURA

Batal-džamija je bila jednoprostorna potkupolna džamija, sa trompama na prelazu iz četverokuta u osmokutni tambur koji je bio bez prozora. Iznad trompi, sa vanjskih strana, bili su trokutasti dijelovi krova.

Prema dr. D. Đurić-Zamolo, dužina vanjske strane objekta bila je oko 15,00 m, a visina je iznosila do vrha kupole oko 18,00 m. Navedene dimenzije su bile približne dimenzijama mnogih preostalih džamija u Beogradu 60-tih godina XIX stoljeća.

Arhitektura Batal-džamije se u mnogome razlikovala od ondašnjih beogradskih džamija. Monumentalno sagrađena od tesanog kamena-pješčara, koji je vremenom dobio crvenkasto-sivu boju, ona je bila harmoničnih proporcija, osvijetljena sa dvadeset prozora. Prozori su se završavali šiljatim lukovima. U zidove tambura nisu bili ugrađeni prozori.

Ulaz u džamiju nalazio se sa sjeverne strane. Pretpostavlja se da se ispred ulaza u džamiju, ranije, nalazio trijem sa stupovima i kupolicama radi zaštite od nevremena, koji je u toku burnih vremena i ratova porušen, jer je nemoguće da je ovako monumentalna džamija bila bez ulaznog trijema.

Minaret je bio izgrađen na osmostranom pijedestalu, od istog kamena kao i zidovi džamije, sa kitnjasto obrađenim kamenim elementima sa donje strane šerefe, dok je po cijeloj visini imao udubljenja-kanelure.

Minaret se skladno uklapao sa objektom džamije.

Pretpostavlja se da je kupola džamije nekada bila pokrivena olovom koje je vremenom – promjenom vlasti – skinuto.

Po raspoloživim skicama i crtežima (R. Kanica i K. Jovanovića) lako se da zaključiti da je dekoracija unutrašnjih površina bila vrlo bogato urađena, a posebno mihraba i minbera.

Mihrab-niša (udubljenje) u zidu prema kibli je imao pravokutni okvir, koji je bio krasno profilisan i sa floralnom dekoracijom ukrašen.

Pri vrhu mihraba (niše) bio je, u kamenu, izrađen ukras u obliku stalaktita, koji je vjerovatno bio i obojen.

Iznad mihraba, između i iznad trompi, isticali su se povijeni, šiljati konstruktivni i dekorativni lukovi, izrađeni od naizmjenično nanizanih kamenih blokova, tamnih i svijetlih. Trompe su u donjem dijelu bile ukrašene kitnjasto obrađenim kamenom u obliku stalaktita.

Velika je šteta da je ovako monumentalan objekat, izgrađen krajem XVI stoljeća, nebrigom i nemarom odgovornih ljudi nestao sa lica zemlje. Uz malo dobre volje, mogao je biti adaptiran da ostane kao svjedok jednog vremena, spomenik sakralne arhitekture islamske provenijencije na međi sučeljavanja različitih svjetova.

Izvor: most.ba

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *