zanimljivosti

Zanimljivosti

Bosanske elitne jedinice u 1. svjetskom ratu: Zaboravljeni dio bh. historije

Zatiranje historije, negacija i nepriznavanje historijskih ─Źinjenica, poigravanje s faktografijom, specifikumi su dana┼ínje Bosne i Hercegovine.

Aktuelni kreatori bh. politi─Źke zbilje danas su, vi┼íe nego ikada, skloni historijskom revizionizmu. Nepriznavanje 1. marta, Dana nezavisnosti BiH, na cijeloj teritoriji, mo┼żda je najupe─Źatljiviji primjer u kojoj mjeri se iz ideolo┼íkih i politi─Źkih razloga jo┼í uvijek poku┼íavaju zatrti i one najva┼żnije historijske ─Źinjenice ove dr┼żave.

Stoga i ne ─Źudi da bosanskohercegova─Źka javnost gotovo da ni┼íta ne zna o dijelu historije iz perioda austrougarske vladavine nad BiH, a koja se odnosi na bosanskohercegova─Źke pje┼íadijske pukove ÔÇô elitne jedinice carsko-kraljevske armije. Gotovo da se ni┼íta ne zna o pri─Źi o carevim egzotama, najmla─Ĺim trupama carsko-kraljevske armije, koja je po─Źela nakon okupacije Bosne i Hercegovine 1878.

Profesor historije na Filozofoskom fakultetu u Sarajevu dr. Zijad ┼áehi─ç, bh. histori─Źar koji je veliki dio svog ┼żivota posvetio izu─Źavanju ovog dijela historije u razgovoru za Radiosarajevo.ba, poja┼ínjava razloge za┼íto je ovo nepo┼żeljni dio bh. historiografije. Dr. ┼áehi─ç je ovu temu predstavio na nedavno odr┼żanoj Me─Ĺunarodnoj konferenciji “Prvi svjetski rat i BiH: Neispri─Źane pri─Źe” u Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.

On isti─Źe da je provizorni Vojni zakon u Bosni i Hercegovini progla┼íen 4. novembra 1881., kada je monarh Franjo Josip uputio proglas bh. stanovni┼ítvu u kojem je naglasio da se ÔÇťbez oru┼żane sile ne mo┼że o─Źuvati mir u zemlji, ┼ítititi ┼żivot i imetak stanovnika, a zemlja od neprijatelja spoljaÔÇť

Prof. dr. Zijad Šehić (Foto: Radiosarajevo.ba)

ÔÇ×U Prvom svjetskom ratu u BiH je bilo anga┼żirano 291.498 vojnih obveznika ili 16,34 posto osoba od ukupnog stanovni┼ítva. Od mobiliziranih bh. vojnika u toku rata je smrtno stradalo oko 38.000 osoba. U toku Prvog svjetskog rata bh.pje┼íadijski pukovi i bosanskohercegova─Źki lova─Źki bataljoni su primili ukupno 35.637 medalja za hrabrost. Bh. vojnicima je ukupno dodijeljeno 146 zlatnih medalja za hrabrost. Broj dodijeljenih medalja za hrabrost bh.jedinicama je najbolji pokazatelj njihovih vojni─Źkih osobina, ─Źime se daje odgovor za┼íto su smatrane elitnim jedinicama austrougarske armijeÔÇť, kazao je profesor ┼áehi─ç.

Dalje navodi da je u toku Prvog svjetskog rata od bosanskohercegova─Źkih od vojnih obveznika registrirano 51.815 ranjenih ili oboljelih, u prosjeku svaki ┼íesti. Od toga, 12.726 su ostali invalidi, ili u prosjeku svaki ─Źetvrti. Od ukupnog broja bh. ratnih vojnih invalida bilo je 5.371 pravoslavnih, 4.413 muslimana, 2.586 katolika, 32 Jevreja i 356 ostalih ┼íto je bilo pribli┼żno tada┼ínjoj konfesionalnoj strukturi stanovni┼ítva

ÔÇ×Bh. elitne jednice su bile anga┼żirane na frontovima Austrije, na So─Źi, u Tirolu, u Italiji, Rusiji, u Srbiji, Crnoj Gori i Albaniji. Svuda su bili prvi me─Ĺu prvima, najhrabriji me─Ĺu hrabrima, predstavljaju─çi simbol idealnog vojnika. Gubici na rijeci So─Źi tokom dvanaest bitaka vo─Ĺenih od 1915. do 1917. bili su najte┼żi. U borbama u Galiciji, na Monte Meletti, osvajanju Crne Gore, borbama na rijeci Taljimento, bosanskohercegova─Źke jedinice su povrdile svoje ratne vje┼ítine i stekle status elitnih jedinica carsko-kraljevske ArmijeÔÇť, isti─Źe profesor ┼áehi─ç.

Na bh. elitne jedinice danas podsje─çaju dvije spomen ÔÇô plo─Źe. U sredi┼ítu austrijskog Graza, u po─Źasnoj dvorani crkve Milostivog srca, ranijoj garnizonskoj crkvi me─Ĺu spomen-plo─Źama starih gradskih pukova nalazi se i plo─Źa 2. bosanskohercegova─Źkog pje┼íadijskog puka, u znak sje─çanja na bitku na Monte Meletti. U Be─Źu, u Vojno-historijskom muzeju, od 1929. nalazi se spomen – plo─Źa 1. bosanskohercegova─Źkog puka, poklon udru┼żenja oficira i vojnika 1. bosanskohercegova─Źkog puka. Nekoliko kilometara od Boveca, usred vojni─Źkog groblja na isto─Źnom obronku Rombona, nalazi se spomenik na kojem su uklesani carski strijelac i bosanskohercegova─Źki vojnik, kao predstavnici svih pukova koji su ginuli brane─çi ovaj masiv od napada TalijanaÔÇť.
A šta je s BiH i tragovima ovog dijela historije?

ÔÇ×Na┼żalost mi smo u BiH toga uskra─çeni i vrlo je malo tragova bh. pukova ostalo u na┼íoj dr┼żavi.. U arhivima rijetko mo┼żete na─çi neke dokumente, svega nekoliko fotografija se mo┼że na─çi. Sve je iz sje─çanja nestalo, tako da je ova tema gotovo zaboravljena. Tragovi ovog dijela historije u BiH su sistematski uklanjaniÔÇť, isti─Źe profesor ┼áehi─ç.

O tome za┼íto bh. politi─Źkim elitama ne odgovara ovaj dio historije, mo┼żda najbolje opisuje major Pero Bla┼íkovi─ç, koji je napisao knjigu o 3. bosanskohercegova─Źkom puku, u ─Źijem se sastavu nalazio cijeli ratni period, daju─çi zanimljiva zapa┼żanja o vojni─Źkim odlikama bh. vojnika.

ÔÇťMislim da nije bilo jedinica austrougarske vojske kod kojih bi disciplina zna─Źila tako malen problem kao kod Bosanaca. U vojsci nisu nikada i ni u ─Źemu ─Źinili razliku izme─Ĺu Srba, Muslimana i Hrvata, a mogu smjelo ustvrditi, da razlike zapravo nije ni bilo. Od politi─Źara ─Źesto i u zlom smislu upotrebljena parola, da je brat mio- koje vjere bio, bila je puna istina i realnost kod biv┼íih austrijskih bosanskih pukova. I u vrhovnoj ratni─Źkoj vrlini, u hrabrosti, nije postojala razlika izme─Ĺu tri bosanska brataÔÇť, navodi major Bla┼íkovi─ç.

Profesor ┼áehi─ç isti─Źe da je posljednji poku┼íaj zajedni─Źkog okupljanja oko ovog dijela historije bio 2016. kada je u organizaciji Austrijske ambasade u BiH na─Źelno napravljen dogovor da se obilje┼żi 100. godi┼ínica bitke na Monte Meletti. On isti─Źe da su tada u ambasadi bili pristuni i vojni zvani─Źnici iz RS-a.

ÔÇ×Ali o─Źito da se iz nekih drugih razloga od toga vrlo brzo odustalo. Danas se to vi┼íe politi─Źki iskori┼ítava, ne─çe niko da ka┼że kada su bh. jedinice u pitanju, da je otprilike struktura vojske u bh. jedinicama odgovarala tada┼ínjoj konfesionalnoj strukturi stanovni┼ítva. U historiografiji imamo razli─Źita tuma─Źenja, vi┼íe ideolo┼íki usmjerena, a nema realnih tuma─Źenja na osnovu egzaktnih ─Źinjenica. Politika je u─Źinila svoje. S druge strane imamo dosta bh. gra─Ĺana koji tragaju za ─Źlanovima svojih porodica i interesuju se za taj dio historije. Dobivao sam jako puno pisama i te┼żnji da ljudi saznaju gdje su njihovi preci u─Źestvovali i u kojim sukobima, te gdje su poginuli. Postoji interes u javnosti, ali politika je to pretvorila u jedno politi─Źko pitanjeÔÇť, zaklju─Źuje profesor ┼áehi─ç.

Jo┼í jedan vrijedan dokument o tom dijelu historije predstavlja knjiga ÔÇ×Bo┼ínjakÔÇť mladog poru─Źnika Hansa Fritza, koji se cijeli ratni period nalazio u sastavu bosanskohercegova─Źkih vojnih jedinica. U knjizi, izme─Ĺu ostalog, stoji:

ÔÇ×Bo┼ínjaci su bili pravi vojnici. Car je zapovjedio da se jave u vojsku, krenu na front i oni su poslu┼íno i┼íli u rat, ba┼í kao u polje. Znali su da je rat ali su se pomirili sa tim da se ne mo┼że suprotstaviti sudbini. Smatrali su da ako u Knjizi sudbine pi┼íe da ─çe neko pasti, on ─çe pasti, pa makar ga ─Źuvao bilo kakav oklop. A ako nekom pi┼íe da ─çe opet svoju Bosnu vidjeti, on ─çe je vidjeti, makar ga kur┼íumi izre┼íetali kao sito…ÔÇť

radiosarajevo.ba