austrougarska uprava

Austro-ugarska uprava

Bosna i Hercegovina i jugoslavensko pitanje

Kada je po─Źeo Prvi svjetski rat, jugoslavensko pitanje je do┼ílo u svoju odlu─Źuju─çu fazu. Ju┼żniSlaveni su se na┼íli na dvije suprotstavljene strane ÔÇôoni koji su ┼żivjeli na prostoru Slovenije, Hrvatske, Istre,Vojvodine i Bosne i Hercegovine na┼íli su se u sklopu Austro-Ugarske na strani Centralnih sila, dok su sa druge strane bili Ju┼żni Slaveni kojisu ┼żivjeli na prostoru Srbije, Crne Gore, Sand┼żaka, Kosova i Makedonije.

Eventualna pobjeda Antante omogu─çila bi stvaranje zajedni─Źke ju┼żnoslavenske dr┼żave na najve─çem dijelu navedenih prostora.Stvaranje ju┼żnoslavenske dr┼żave je prvi puta javno, slu┼żbenoobjavljeno kao ratni cilj jedne ju┼żnoslavenske zemlje u Ni┼íu u decembru 1914. godine. Naravno, rije─Ź je o Kraljevini Srbiji, koja je iza┼íla sa deklaracijom ukojoj se isti─Źe da se Srbija u tomratu ne bori samo za o─Źuvanje svoje nezavisnosti, nego istovremeno i za oslobo─Ĺenje ÔÇ×sve neoslobo─Ĺene bra─çe Srba, Hrvata i SlovenacaÔÇť.

Taj cilj Narodna skup┼ítina Kraljevine Srbije ponovila je na svom zasjedanju, tako─Ĺer u Ni┼íu, 23. augusta 1915. godine. Jo┼í jedan va┼żan korak ka stvaranju zajedni─Źke dr┼żave bilo je formiranje Jugoslavenskog odobrau Parizu 1. maja 1915. godine. Odbor su ─Źinili ju┼żnoslavenski politi─Źari iz Austro-Ugarske, a na ─Źelu je bio dr. Ante Trumbi─ç, dalmatinski advokat.

Pored Trumbi─ça, u odboru se na┼ílo vi┼íezna─Źajnih hrvatskih politi─Źara, kao ┼íto su Frano Supilo, Ivan Me┼ítrovi─ç, Josip Smodlaka, a od slovena─Źkih predstavnika najistaknutiji je bio dr. Bogumil Vo┼ínjak. Bosnu i Hercegovinu u Odboru su predstavljala trojica bosanskih srpskih politi─Źara ÔÇôdr. Nikola Stojanovi─ç, Du┼ían Vasiljevi─ç i dr. Milan Sr┼íki─ç. Jugoslavensko pitanje rije┼íeno je u posljednje dvije ratne godine, 1917. i 1918.

Tokom 1917. proklamovane su dvije deklaracije u vezi ovog pitanja. Najprije je Jugoslavenskiklub, kojisu ─Źinili ju┼żnoslavenski politi─Źari iz Monarhije, u austrijskom parlamentu30. maja 1917. izdao deklaraciju kojom tra┼żi stvaranje tre─çe dr┼żave u sastavu Monarhije. Majska deklaracija je time nagovijestila postepeno ujedinjenje ju┼żnoslavenskih zemalja pod habzbur┼íkom vla┼í─çu, ┼íto je rezultiralostvaranjem Dr┼żave Slovenaca, Hrvata i Srba ne┼íto kasnije.Iste godine, pregovori srbijanske vlade i Jugoslavenskog odborana Krfu rezultirali su izdavanjem Krfske deklaracije 20. jula.

Deklaracijom je istaknuto na─Źelo nacionalnog jedinstva Srba, Hrvata i Slovenaca, kao jednog troimenog naroda i na─Źelo samoopredjeljenja naroda. Deklaracija je predvi─Ĺala da budu─ça dr┼żava bude ustavna, demokratska i parlamentarna monarhija sa dinastijom Kara─Ĺor─Ĺevi─ça na ─Źelu. Usagla┼íeno je da se budu─ça dr┼żava zove Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca sa potpunom ravnopravno┼í─çu sva tri narodna imena na ─Źitavoj dr┼żavnoj teritoriji. Deklaracijom su rije┼íena i druga pitanja kao ┼íto suravnopravnost vjeroispovijesti, ravnopravnost latinice i ─çirilice, izjedna─Źavanje kalendara, dr┼żavna zastava, grb, bira─Źko pravo itd.

Pitanje unutra┼ínjeg dr┼żavnog ure─Ĺenja rije┼íeno je tako da ─çe budu─ça dr┼żava biti unitaristi─Źka i da ─çe sve proklamovano ovom deklaracijom biti potvr─Ĺeno stavom “koji ─çe donijeti Ustavotvorna skup┼ítina izabrana na osnovi op┼íteg i jednakog, neposrednog i tajnog prava glasa.” Iz sadr┼żaja Deklaracije vidi se da njome nisu zastupljeni interesi svih ju┼żnoslavenskih naroda.

Mada u mnogo ─Źemu nejasna i nedore─Źena, Krfska deklaracija je prvi put u toku rata javno pokazala volju politi─Źkih predstavnika Ju┼żnih Slavena da stvore zajedni─Źku dr┼żavu. Povodom Majske i Krfske deklaracije javno su se oglasili i hrvatski i bo┼ínja─Źki politi─Źarikoji nisu bili predstavljeni u Jugoslavenskom odboru. ┼átadlerovi klerikalci su zastupali hrvatsko rje┼íenje, odnosno priklju─Źenje Bosne i Hercegovine Hrvatskoj. Bo┼ínja─Źki politi─Źari su bili podijeljeni ÔÇô┼áerif Arnautovi─ç je tra┼żio autonomiju Bosne i Hercegovine unutar Monarhije, dok je Mehmed Spaho podr┼żao ulazak Bosne i Hercegovine u sastav jugoslavenske dr┼żave.