
Bosna u XX vijeku
BožiÄ ā42 u Tuzli, kada je jedan muftija spasio Srbe
UstaÅ”ki tajni odbor za istrebljenje Srba i Jevreja je u Tuzli planirao je da Å”estog januara 1942. godine, na Badnje veÄe, minira Saborni hram u Tuzli i pobije okupljene vernike.
Planirane su likvidacije i u Srpskoj varoÅ”i. Za ovu informaciju je saznao tuzlanski muftija Å efket ef. Kurt koji je, sa grupom uglednih Tuzlaka, zatražio hitan prijem kod nemaÄkog komandanta grada, potpukovnika Wista, i od njega energiÄno zahtevao da onemoguÄi zloÄin. Tada je potpukovniku Wistu reÄeno da Äe ukoliko se ovo desi muslimani masovno krenuti da se odmeÄu u pokrete otpora. UvidevÅ”i da Äeto izazvati muslimane Tuzle NemaÄka komanda je, iz svojih interesa, odmah istakla plakat sa upozorenjem da ā āniko ne sme nikoga zlostavljati, oduzimati ili ruÅ”iti tuÄu imovinu i dirati živalj koji slaviā.
ZahvaljujuÄi angažmanu muftije Å efketa ef. Kurta, u Tuzli nije bilo masovnih zloÄina. Ovaj dogaÄaj je centralno istorijsko mesto odbrane zajedniÄkog života u Tuzli i regiji. Izmedju ostalog o njemu je MeÅ”a SelimoviÄ rekao: Kad je umro, na sahranu je doÅ”lo desetak hiljada ljudi, meÄu kojima najviÅ”e Srba ā seljaka iz okoline Tuzle. Potresan govor nad grobom održao je pravoslavni sveÅ”tenik ÄorÄe JovanoviÄ.
A, Muhamed ef. LugaviÄ nastavlja: ā Mogu vas podsetiti da je prota JovanoviÄ, kad je umro rahmetli muftija Kurt, molio da ga i on spusti u mezar. Mnogo je lepih primera iz naÅ”e zajedniÄke istorije, a koji su danas negde u zapeÄku raznih zloÄina. Ima li ko da želi da se posvetimo iznoÅ”enju dobrih primera zajedniÄkog suživota. Niko nama do nas samih nije bliži, ne zaboravimo to. Bog nas jedne drugima dade, hvala Mu.ā
Autor: Muftija beogradski Mustafa Jusufspahic