ličnosti

Ličnosti

Da li se sjećate Fikreta? Država ga je zaboravila

Nakon 27 godina, Fikret Alić se nije u potpunosti oporavio od logora i vremena provedenog u njemu

Fikret Alić danas izgleda kao zdrav sredovječni čovjek, a ne kao izgladnjeli lik fotografiran iza žice u Trnopolju 1992. godine u logoru. Uznemirujuća fotografija Alića s njegovim licem i istaknutim rebrima, okružen drugim logorašima u srpskom kampu, postala je jedna od najpoznatijih fotografija rata u BiH.

Alić danas živi mirnim životom sa ženom i troje djece u Kozarcu u blizini grada Prijedora. Ali čak ni danas nije se potpuno oporavio od vremena zarobljeništva. “Čovjek iza žice”, kako su ga zvali strani mediji, pretrpio je trajno oštećenje zdravlja tokom dvomjesečnog zarobljeništva u logoru, najviše su mu oštećeni bubrezi.

Alić kaže da se sjeća svega kad je bio u logoru, te da se 27 godina kasnije često budi po noći, progonjen noćnim morama. Ono što ga čini posebno ljutim je da država ne mari previše za njega ili bilo kog drugog zarobljenika ili žrtve mučenja u logorima u periodu od 1992. do 1995. Godine.

“60 dana koje sam proveo u koncentracionim logorima, od Keraterme do Trnopolja nikad nisam dobio nijednu bosansku marku. Kao bivši robijaš, nemam čak ni pravo da dobijem besplatnu zdravstvenu njegu, “kaže Alić. Srećom Alić je radio u Danskoj mnogo godina odakle ima invalidsku penziju.

“Da nisam zaradio penziju u Danskoj, bio bih kao i svaki drugi bivši logoraš i mučenik bez ikakvih prava,” nastavlja Alić.

Prvi nacrt bosanskog zakona o zaštiti žrtava mučenja, koji bi pružali finansijsku pomoć, rehabilitaciju i druge pogodnosti prvi put su napravljeni 2006. Godine. Drugi nacrt je napravljen 2011. i treci 2017. Godine. Zakon definiše zatvorenike i sve žrtve seksualnog i fizičkog nasilja kao žrtve mučenja.

Međutim, taj zakon još uvijek nije usvojen, nije pomagao ni pritiskak Ujedinjenih nacija i Evropske komisije, koja je već više puta zatražila od vlasti BiH da usvoji taj zakon. Provedba zakona, jednog dana kada se to završi, će mnogo koštati. Bosansko ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice procijenilo je da će za period od 15 godina trebati najmanje 288 m eura.

Međutim, Jasmin Mešković, predsjednik Udruženja zatvorenika Bosne i Hercegovine, koji je proveo 50 dana u logoru u Sremskoj Mitrovici u Srbiji 1992. ističe da žrtve žele priznanje za svoju patnju i da odšteta može biti simbolična.

“Niko se ne želi obogatiti jer je bio žrtva mučenja”, kaže Mešković.

Činjenica da taj prilično važan zakon još uvijek nije usvojen znači, između ostalog, da nema zvaničnih podataka o broju logora u BiH, niti službene statistike o broju žrtava mučenja. Udruženje logoraša procijenilo je da u BiH ima 657 logora, a oko 200.000 zatvorenika samo u Sarajevskom ogranku Udruženja ima više od 55.000 pripadnika, koji su dokazali da su žrtve mučenja od strane svakog od najmanje dva svjedoka koji su ga potvrdili.