ličnosti

Ličnosti

Hasan Kafi Pruščak (1544-1515/16.) najveći bosanskohercegovački mislilac 16. stoljeća

“Nema vlasti bez ljudi, ljudi bez materijalnih dobara, materijalnih dobara bez prosperiteta, niti prosperiteta bez pravde i dobre politike.”
“Razmišljanje oštri tupu sablju, a sablja ne oštri tupu misao.”
“Najveća pogreška je zaratiti protiv onoga koji traži mir.”
“Svoju tajnu povjeri jednome, a savjetuj se s hiljadu.”
“Najvrjednije zakopano blago je ljubav u srcima ljudi.”
“Povući se na vrijeme bolje je nego ustrajati u nevrjeme.”
“Čudim se onom ko kupuje robove za novac,a ne kupuje slobodne ljude svojim velikim djelima.”
“Čovjek treba biti rob dobročinstva.”
“Junak je drag i svom neprijatelju, a kukavica je mrzak čak i svojoj majci.”
“Strpljenje je oružje pobjede.”
“Strpljenje su stepenice, a ko se uz njih penje doseže do zadovoljstva.”
“Nema vodiča kao što je razum, čuvara kao što je pravda, mača kao što je istina, niti pomoći kao što je iskrenost.”

(Hasan Kafi Pruščak 1544-1515/16.)

Hasan Kafi Pruščak je bio jedan od najplodonosnijih bošnjačkih školnika i jedan od najvećih bošnjačkih mislilaca. Puno ime mu je bilo: Hasan Kafi b. Turhan b. Davud b. Yakub az-Zibi al-Akhisari al-Bosnawi. Kafi je njegovo književno ime, az-Zibi (lokalitet u neposrednoj blizini današnjeg Bugojna), al-Akhisari (njegov rodni Prusac), i al-Bosnawi (Bošnjak) predstavlja oznaku njegove etničke pripadnosti.

Rođen je 1544. godine u Pruscu , nedaleko od Donjeg Vakufa. Studirao je u Istanbulu punih 9 godina, a 1583. je imenovan za kadiju prusačkog kadiluka. Dr. Amir Ljubović navodi da je Hasan Kafija Pruščak “napisao, koliko je za sada poznato, sedamnaest djela iz različitih znanstvenih oblasti i vjerskih disciplina, a predmet njegovog posebnog interesovanja su bili politika, filologija, pravo, spekulativna teologija i logika.”

Napisao je poznato djelo Zrcalo za Prinčeve – pomodnu raspravu o vlasti, kao i spisak bošnjačkih učenih autora. Iz oblasti logike/filozofije, Pruščak je napisao dva, svjetski priznata i veoma poznata djela: Kafijin Kompendijum iz Logike i Komentar Kafijina Kompendijuma iz Logike (stručno obrađen komentar na prvo djelo). Prvo djelo, Kafijin Kompendijum iz Logike, nastalo je 1580. godine, a drugo djelo, Komentar Kafijina Kompendijuma iz Logike, nastalo je 1583. godine.

U svom prvom naučnom djelu iz logike, Hasan Kafija Pruščak je logičku problematiku razvrstao u sljedeće kategorije: (1) O riječima, (2) O ishodištima predodžbi – pet univerzalija, (3) O ciljevima predodžbi – interpretativni govor, (4) O ishodištima tvrdnji – sud, i (5) O ciljevima tvrdnji – silogizam. Petu kategoriju je podijelio na 4 sub-kategorije: (a) Apodiktika, (b) Dijalektika, (c) Retorika, (d) Poetika, i (e) Sofistika. U komentaru na svoje drugo logičko djelo, uz Uvod – komentar dijeli na tri logička poglavlja: (1) O riječima, (2) O ishodištima predodžbi – pet univerzalija, i (3) O ciljevima predodžbi – interpretativni govor. Jedno od njegovih najpoznatijih djela iz apologetike je ‘Dženetske Bašče – O Temeljima Vjerovanja.’

U svom stručnom naučnom stvaralaštvu, Hasan Kafija Pruščak je isto tako napisao više djela i brošura iz akaida u kojima pojašnjava osnovne postavke akide ehli sunneta vel džema'ata. Ta djela su, pojašnjava Dr. Zuhdija Adilović, odigrala veliku ulogu u osvješćivanju muslimana u tadašnjoj Bosni i susjednim predjelima. Dr. Adilović ističe da je jedno od najznačajnihih djela Hasana Kafije “Svjetlo Istinske Spoznaje o Temeljima Vjerovanja”, u kome je dao komentar na poznatu poslanicu iz akide čuvenog imama Tahavija.” Nadalje, Dr. Adilović ističe da “s obzirom da je Hasan Kafi živio u periodu početka dekadence Osmanskog hilafeta, dao svoj doprinos u analizi tadašnjeg stanja i ponudio konkretne prijedloge za njegovo prevazilaženje, tvrdeći da je polazna tačka u renesansi i napretku ispravno i čvrsto vjerovanje, smatram da mi danas možemo mnogo naučiti iz tog vrijednog djela i prepoznati greške u shvatanju glavnih temelja islamskog vjerovanja.” Upravo je Hasan Kafija Pruščak taj koji je predskazao propast Osmanske Carevine upravo zbog toga što se tadašnja carska elita odala ponašanju koje se u Islamu smatra nemoralnim.

Džennetske bašče : o temeljima vjerovanja
(Autor: Hasan Kafi Pruščak Preveo: H. Mehmed Handžić)

Djelo Džennetske bašče: o temeljima vjerovanja zapravo je prijevod djela o islamskoj apologetici (ilmu-l-kelamu) napisanog na arapskom jeziku pod naslovom Rawdāt al-jannāt fi usūl al-i‘tiqādāt, u kojem je koncizno izloženo ortodoksno islamsko učenje. Djelo je podijeljeno u osam poglavlja, odnosno bašči, kako je to autor metaforički iskazao. U svakom poglavlju obrađen je po jedan imanski šart. Prva verzija djela, manjeg obima, urađena je početkom 1598. godine, ali je djelo kasnije redigirano i prepisano tek 1605. godine, za vrijeme vojnog pohoda osmanlijske vojske protiv Ostrogona, u kojem je učestvovao i sam autor Hasan Kafi Pruščak.

Hasan Kafi spada među najznačajnije ličnosti u naučno-književnom i intelektualnom životu bosanskih muslimana posljednjih decenija 16. i početkom 17. stoljeća. Tako istaknuto mjesto stekao je zahvaljujući svom plodnom i višestrukom naučno-književnom i kulturno-prosvjetnom radu. Pisao je djela iz različitih znanstvenih oblasti i vjerskih disciplina, a predmet njegovog posebnog interesovanja bili su politika, filologija, pravo, spekulativna teologija i logika.

priredio: Kenan Sarač

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *