zanimljivosti

Zanimljivosti

JEDNA OD NAJMO─ćNIJIH: Dinastija Rizvanbegovi─ç (1729.-1851.)

Kada je Porta za vrijeme reforama po─Źela dovoditi ─Źinovnike Osmanlije da upravljaju Bosnom umjesto doma─çih ljudi, Ali-pa┼ía je izjavio da se ÔÇ×Bosnom ne mo┼że upravljati bez Bo┼ínjakaÔÇť

Obitelj Rizvanbegovi─ç iz Stoca je preko stotinu i dvadeset godina upravljala Vido┼íkom kapetanijom, a njen zadnji kapetan Alibeg je najzaslu┼żniji za administrativni i privredni razvoj isto─Źne Hercegovine. Obitelj Rizvanbegovi─ça, imala je posjede u Stocu, Mostaru, Blagaju na Buni i u Hutovu i posjedovala je najve─çi povijesni zna─Źaj, a njen prvak Alipa┼ía bio je najzna─Źajnija li─Źnost Hercegovine u XIX stolje─çu.

Ova obitelj dala je stola─Źkoj kapetaniji nekoliko kapetana i du┼żnosnika koji su utjecali na ulogu Hercegovine, smje┼ítene izme─Ĺu Dubrovnika, zna─Źajne razvojne to─Źke na moru, Bosne, u reformskim previranjima, i Crne Gore, koju prate razli─Źite te┼íko─çe prelaska sa rodovsko-plemenskog dru┼ítva na po─Źetne oblike dr┼żavne organizacije, te mleta─Źke i habsbur┼íke Dalmacije, odvojene od Bosne i Hercegovine. Vrlo va┼żno mjesto u povijesti Hercegovine ovoga perioda zauzima odnos me─Ĺu najuglednijim hercegova─Źkim obiteljima koje se zadr┼żavaju na kapetanskim polo┼żajima i imaju vode─çu privrednu i politi─Źku ulogu u Hercegovini: ─îengi─çi, Resulbegovi─çi, ┼áari─çi, Red┼żepa┼íi─çi i Gavran-kapetani.

U borbi za presti┼ż u stola─Źkoj kapetaniji Rizvanbegovi─çi su uspjeli sa─Źuvati stola─Źku regiju, ┼íto im je pomoglo da iza─Ĺu kao pobjednici u borbi za vlast sa ┼áari─çima. Nakon borbi unutar obitelji Rizvanbegovi─ça, krajem prvog desetlje─ça XIX stolje─ça, godine 1813. za kapetana i muselima stola─Źkog dolazi Aliaga Rizvanbegovi─ç.

Prvi poznatiji Rizvanbegovi─ç je zamjenik kapetana Stoca; Osmanbeg koji se spominje 1729. On je do┼íao na ─Źelo kapetanije u borbi s obitelji ┼áari─ç koji su ranije davali kapetane. Nije pouzdano da li je drugi kapetan iz te loze Osmanov sin: Mustafa kapetan 1730.-1757. ili jedan od mnogobrojnih u rodu Rizvanbegovi─ça. Ali se zato sa sigurno┼í─çu zna da je njega naslijedio sin Mehmed Had┼żikapetan Zulfikar koji je vladao Stocem od 1755.-1802. On se ┼żenio dva puta, oba puta s k─çerkama sarajevskog kapetana Mehmedbega Babi─ça. Prvoj ┼żeni nije upam─çeno ime, a druga se zvala Malikhana, a s njom se vjen─Źao 27. 6. 1782. Iz prvog braka imao je sinove: Mustajbega koji je bio kapetan od 1802.-1818. kad je zahvaljuju─çi spletkama obitelji ┼áari─ç zba─Źen i protjeran i, Had┼żi Mehmedbega koji je kapetanovao u Hutovu, a umro je 1831. Prvi sin iz drugoga braka je Omerbeg, ina─Źe muteselim Stoca, koji je za zasluge u slamanju prvog srpskoga ustanka dobio zvanje pa┼íe 1814. ali je kao silnik po sultanovom fermanu pogubljen u Beogradu 1818. Drugi sin je Aliaga, kasnije ─çe postati vezir, a tre─çi je Halil.

Znaju─çi narav svojih sinova Zulfikar se za ┼żivota odrekao zvanja kapetana (umro je 1805.) i to zvanje prenio na Mustajbega, a izme─Ĺu sinova podijelio svoje ogromno imanje. Po progonu Mustajbega (obitelj ┼áari─ç je posva─Ĺala bra─çu od dvije majke) na ─Źelo Stoca dolazi Aliaga (ro─Ĺen 1783.) On i Had┼żi Mehmedbeg bili su krvni neprijatelji, pa 1831. stariji polubrat podr┼żava Huseinkapetana Grada┼í─Źevi─ça. Kad u borbama za autonomiju Bosne dolazi do opsade Stoca, Aliaga uspijeva odbraniti grad, ali u tim bitkama gine njegov stariji polubrat. Na preporuku bosanskog vezira 1831. Ali Namikpa┼íe, Alibeg prvo postaje zamjenik vezira u Bosni, a po slamanju Huseinkapetana, tj. 1832. postaje vezir Hercegovine kao Alipa┼ía Rizvanbegovi─ç-Sto─Źevi─ç.

Alipa┼ía Rizvanbegovi─ç-Sto─Źevi─ç

Alipa┼ía Rizvanbegovi─ç-Sto─Źevi─ç; vodio je bitke i van Bosne, sudjelovao je u boju protiv Ibrahima, egipatskog pa┼íe, a zajedno sa Smailagom ─îengi─çem 1836. potukao je crnogorsku vojsku na Grahovu. U─Źinio je, dodu┼íe na feudalan na─Źin, mnogo za razvoj zaostale privrede u Hercegovini: raja je kulu─Źila izvode─çi melioracije, uveo je uzgajanje duhana, vinove loze, marelica, maslina, badema, breskvi, ┼íipka i ri┼że. Nakon ┼íto je svojoj vlasti pot─Źinio Resno, Gabelu, Dubrave i ┼Żitomisli─çe, Aliaga je postao najugledniji i najmo─çniji muselim u Hercegovini.

Kao ve─çina bosanskih spahija i on se suprostavio kaznenoj ekspediciji Omerpa┼íe Latasa. Rijedak je bio polo┼żaj vezira u Osmanskoj carevini kao ┼íto je bio polo┼żaj Alipa┼íe Rizvanbegovi─ça. Porta je odstupila od uobi─Źajenog pravila i imenovala ga vezirom u njegovoj rodnoj Hercegovini, prave─çi izuzetak i presedan. Time je potcrtana naklonost prema njemu i nagla┼íene njegove zasluge za Carstvo. Vremenom je ta naklonost slabila, ozna─Źavaju─çi Alipa┼íu predstavnikom feudalizma na zalasku. Bosanskohercegova─Źko plemstvo uop─çe nije shvatilo reforme, pa ni sam Alipa┼ía Rizvanbegovi─ç. Dana 10. 2. 1851., ulaskom nizama na ─Źelu sa Mehmed Skenderbegom u Mostar, ozna─Źen je kraj politi─Źke karijere Alipa┼íe Rizvanbegovi─ça.

Kada je Porta za vrijeme reforama po─Źela dovoditi ─Źinovnike Osmanlije da upravljaju Bosnom umjesto doma─çih ljudi, Ali-pa┼ía je izjavio da se ÔÇ×Bosnom ne mo┼że upravljati bez Bo┼ínjakaÔÇť, ┼íto bi mogao biti njegov politi─Źki testament, koji je najvjerojatnije pomogao da pu┼íka ÔÇ×slu─ŹajnoÔÇŁ opali i ubije ga: po Latasovoj naredbi organizirano je 1851. ubojstvo Alipa┼íe u selu Dobrina kod Banjaluke, a njegova smrt progla┼íena je nesretnim slu─Źajem. Nakon pogibije Alipa┼íe (krajem marta 1851.) Hercegovina je ponovo pripojena Bosni.

Autor: Zlatko Luki─ç ÔÇô povijest.net