
AntiÄko doba
Ko su Slaveni? Prvi izvori i spomen naroda nerasvijetljenog porijekla
Slaveni su grupa indoeuropskih plemena povezana zajedniÄkim praslavenskim jezikom. Porijeklo imena nije poznato, a u historijskim izvorima ih susreÄemo oznaÄene razliÄitim imenima. Prvi puta se spominju u I stoljeÄu n. e. i to pod imenom Venedi ili Veneti, imenom koje nije slavenskog porijekla, a tako su ih vjerovatno nazivali Germani. U latinskim (rimskim) izvorima se kasnije navode kao Sclavini ili Sclavi, a u grÄkim (bizantskim) kao Sklabenoi ili Sklabi.
Od kada se u veÄim masama naseljavaju uz rimske granice na Dunavu, postaju interesantniji rimskim piscima, pa ovi donose viÅ”e svjedoÄanstava o Slavenima. Poznati su joÅ” i pod imenom Anti, no nije sigurno da li je to ime oznaÄavalo Äiste Slavene sa druge strane Dnjestra, ili mjeÅ”avinu Slavena i nekih drugih naroda. Å ta god da bilo, Anti su oni koji su živjeli istoÄno od Dnjestra, a za one koji su živjeli zapadno od rijeke se koristi izriÄito termin Slaveni.
Porijeklo Slavena nije odgonetnuto. Postoji viÅ”e teorija o tome odakle su oni doÅ”li na prostor Srednje Europe i iz kojih kulturnih zajednica su nastali. Prije seobe živjeli su na prostoru od Odre na zapadu do Dnjepra na istoku, te od Baltika na sjeveru do Karpata i Dunava na jugu. MoguÄe je da je zajednica slavenskih plemena nastala iz kultura koje su na tom prostoru postojale joÅ” u neolitsko doba, no taÄnu etnogenezu Slavena je veoma teÅ”ko utvrditi.
Izvori o Slavenima u prvih nekoliko stoljeÄa naÅ”e ere su priliÄno oskudni. Prvi ih spominju Plinije Stariji, Tacit i Ptolomej u I i II stoljeÄu (pod imenom Venedi), da bi se broj izvora vremenom poveÄavao kao su Slaveni dolazili u dodir sa rimskom civilizacijom. Kasnije ih spominju Jordanes, Prokopije, Pseudo-Cezarije, Mauricije, Masudi i drugi pisci ranog srednjeg vijeka. S ozbirom da pisani izvori nisu dovoljni za rekonstrukciju rane slavenske historije, od velike važnosti su arheoloÅ”ka ispitivanja, uporedna analiza slavenske filologije te prouÄavanje slavenske tradicije koja se zadržala kod danaÅ”njih slavenskih naroda.