bosna u osmanskom carstvu

Bosna u Osmanskom Carstvu

Osnivanje Zvorničkog sandžaka

Kako su Jajačka i Srebrenička banovina u naslonu na Šabačku banovinu predstavljale branu Osmanskim prodorima u ugarske zemlje i stalnu opasnost za osmanske pogranične posjede, Osmanlije svjesni te opasnosti pristupaju čvršćem povezivanju svoje vlasti i u srednjem Podrinju. Tako je došlo do osnivanja zvorničkog sandžaka. To je bio prvi sandžak u Bosni koji je nastao prije svega u cilju bolje odbrane i čvršće organizacije ranije stečenog posjeda koji su ugrožavali Mađari.

            Postoje različita mišljenja historičara o tome kada je osnovan Zvornički sandžak. Bašagić je pisao da je Ali beg Mihaloglu još 1461.g bio sandžakbeg Zvorničkog sandžaka, što bi značilo da je ovaj sandžak još tada postojao. Bašagić ne navodi izvor za svoju tvrdnju ali se moglo ustanoviti da se ona zasniva na navodima Muvekkita na koga se on uglavnom oslanjao. Međutim, Muvekkitova Historija Bosne mnogo puta je bila nepouzdana. Prelog se zadovoljio da navede gornju Bašagićevu tvrdnju. Inače se općenito uzimalo da je ovaj sandžak osnovan 1463 ili 1464.

            Samo nekoliko podataka iz karijere akindžijskog vođe Ali-bega Mihaloglua ukazuju na slabost Muvekitove tvrdnje. Do 1460.g Ali-beg je bio subaša oblasti Braničeva. Nakon pobjede nad Mihajlom Silađijem on je imenovan sandžakbegom Vidinskog sandžaka odakle je 1463.g premješten na položaj sandžakbega Smederevskog sandžaka kojim je do 1463.g upravljao Mehmed-beg Minetoglu koji je tada upućen u akciju protiv Bosne i poslije njena pada bio prvi sandžakbeg bosanski. Ali – beg Mihaloglu identičan je sa onim Ali-begom kome je sultan prilikom svog pohoda na Bosnu naredio da izvoi upade preko Save i Dunava kako bi ometao Ugare ukoliko budu željeli pomoći Bosni. To dovoljno  upućuje da Ali-beg Mihaloglu nije mogao biti sandžakbeg Zvorničkog sandžaka 1461.g pa se s toga ne može ni pomišljati da je taj sandžak tada i privremeno postojao.

            Iz najstarijeg sačuvanog katastarskog popisa Smederevskog sandžaka vidi se da su u vrijeme sastavljanja tog popisa Zvornik, Srebrenica sa Srebrenikom, Kušlat, Šubin i Sokol, koji su prvobitno činili jezgro Zvorničkog sandžaka, pripadali Smederevskom sandžaku. To upućuje na zaključak da Zvornički sandžak nije bio osnovan odmah poslije osmanske okupacije te teritorije. Katastarski popis Smederevskog sandžaka nije datiran ali se na osnovu podataka koje pruža taj popis i jedan datirani popis Vidinskog sandžaka iz 1467.g kao i na osnovu drugih historijskih činjenica moglo sasvim sigurno utvrditi da je spomenuti defter Smederevskog sandžaka nastao u međuvremenu od februara 1476.g do januara 1478.g.

            Znači da u vrijeme ovog popisa Zvornički sandžak nije postojao. Na osnovu toga može se odbaciti i mišljenje da je ovaj sandžak osnovan 1463.g ili 1464.g. On nije osnovan sve do 1478.g. Sandžak se prvi put spominje 1483.g što znači da je osnovan nekad poslije 1478 a prije 1483.g. Ali s obzirom na prilike koje su bile u Bosni i razloge koji su diktirali njegovo osnivanje ovaj sandžak je osnovan krajem 1480 ili početkom 1481.g.

            Po svom teritorijalnom opsegu Zvornički sandžak u početku je bio malen. Ovaj sandžak je ostao u tom prvobitnom teritorijalnom opsegu sve do pada Srebreničke banovine 1512/1515.g Već sama činjenica da je Zvornički sandžak osnovan na maloj teritoriji, jasno govori da su njegovo osnivanje diktirali odbrambeni razlozi i da je glavni zadatak njegova sandžakbega bilo da brine o osmanskim posjedima u gornjem Podrinju, naročito prema Srebreničkoj banovini. Kada su osvojili tu banovinu osmanlije su je podijelili na nekoliko nahija koje su odgovarale ranijim župama i pripojili ih Zvorničkom sandžaku. Ovaj sandžak je ostao eksponirano područje prema ugarsakim posjedima u Bosni i Mačvi sve do pada Beograda i Mačve 1521.g i najsjevernijeg dijela Bosne 1535.g. On je prvo imao zadatak da štiti osmanske posjede prema Srebreničkoj banovini, a kasnije da i sam znatno doprinese ostvarenju daljih osmanskih osvajačkih planova.                 Sa padom Beograda 1521.g Osmanlije su dobile i cijelu Mačvu koja je negdje poslije 1528 a prije 1533.g izdvojena iz Smederevskog i pripojena Zvorničkom sandžaku. Time je ovaj sandžak postigao svoj najširi teritorijalni opseg. Od svog osnivanja pa do 1541.g bio je u sastavu Rumelijskog ejaaleta, a poslije pada Budima (1541) i osnivanja Budimskog ejaleta on je pripojen tom ejaletu gdje ostaje sve do 1580 godine i osnivanja Bosanskog ejaleta gdje je ostao do kraja osmanske vlasti.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *