zanimljivosti

Zanimljivosti

PEĆINA U BIH ZA KOJU SE VJERUJE SE DA JE DUŽA OD 10 000 METARA!

Ovu pećinu istražuju od 2010. godine, a istraživačima su se prodružili speleolozi iz Italije, Mostara, Banjaluke, Sarajeva i drugih mjesta…

Pećina Govještica ili – kako je zovu mještani – Dugovještica udaljena je od centra opštine Rogatica 21 kilometar i nalazi se u kanjonu rijeke Prače, odakle je i ulaz u pećinu, a duga je 9.682 metra i još je u fazi istraživanja.

U blizini se nalazi Mračna pećina ili Ban stijena, a treća pećina je Golubovićka, kojoj se može prići iz pravca rogatičke Mjesne zajednice Stjenice, što sve ukupno čini pravi kompleks pećina na jednom manjem prostoru.

U prvoj godini istraživanja nisu ništa otkrili, već su došli do ulaza u Govješticu. U unutrašnjosti te pećine je jezero – širine do 15 metara, a dubina vode je oko dva metra, pa je speleolozima bio problem da to premoste.

Tokom 2011. i 2012. godine italijanski speleolozi ušli su u dubinu Govještice i prešli su 7.600 metara.

Prema nezvaničnim informacijama vjeruje se da je ova pećina duža od 10.000 metara!

U istraživanjima pećine učestvovala su Udruženja speleologa iz Bolonje, Novare, Sijene i drugih italijanskih gradova.

Pećina Govještica puna je pećinskog nakita – stalaktita i stalagnita, zastora draperija, kristala, kao i tvrdokrilaca, stonoga, tu je i “kolonija” različitih vrsta šišmiša ili slijepih miševa, kao i račića tzv. nifagusa, leptirica i drugog.

Unutar pećine Govjestice ima više manjih jezera i jedan potok koji ponire prije jezera i ponovo izvire destak metara od rijeke Prače. Taj potok nikada ne presušuje. Ulaz u pećinu Govješticu visok je 12 metara i širok osam metara.

Unutar pećine je “dvorana” veličine fudbalskog igrališta – duga stotinjak i široka pedesetak metara. Udaljenost Govještice od rijeke Prače je 30 metara…

Speleolozi smatraju da su u pećini i kosti i lobanje pećinskog praistorijskog medvjeda, čija je vrsta izumrla prije 20.000 godina iz perioda mamuta i Ledenog doba…

U pećini ima stubova od ukrasa stalaktita i stalagnita koje ni više ljudi ne bi moglo da obujmi rukama. Stubovi su sačinjeni od kvarca bijelog i žutog i od krečnjaka, te drugih ukrasa koji podsjećaju na inje i snijeg…