zanimljivosti

Zanimljivosti

Razlozi zbog kojih je Švicarska neutralna već 500 godina?

┼ávicarci su tada imali odli─Źno pje┼ía┼ítvo opremljeno kopljima koje se prilago─Ĺavalo svakoj borbenoj situaciji. Jedini put kada je prekr┼íena ┼ívicarska neutralnost dogodio se za vrijeme Napoleonskih ratova iako je ┼ávicarska tada i dalje htjela ostati neutralna. To je i potvrdila 1815. godine, pi┼íe War History.

Ako ne ra─Źunamo to─Źno 500 godina, ┼ávicarci su bili neutralni “samo” 200 godina, ┼íto je veliki uspjeh. Me─Ĺutim, za┼íto su ┼ávicarci, stra┼íni kopljanici koji su ─Źesto pobje─Ĺivali u bitkama unato─Ź lo┼íim izgledima za pobjedu, odjednom poku┼íali stalno biti neutralni?

Odgovor mo┼żemo prona─çi u velikoj bitki izme─Ĺu Francuza i ┼ávicaraca koja se dogodila kod Marignana u zadnjoj fazi Rata svete lige koji se odvijao izme─Ĺu 1508. i 1516. godine. ┼ávicarci su tada ostvarili pobjede u nekoliko bitaka te plja─Źkali i zauzimali ve─çinu sjevera Italije, uklju─Źuju─çi i Milano koji je bio mjesto sastajanja s neprijateljskom francuskom vojskom.

Francuska vojska pod vodstvom tek okrunjenog mladog kralja Franje poku┼íala je iznenaditi ┼ávicarce manevrom preko rijetko kori┼ítenog i opasnog puta preko Alpa. ┼ávicarci su tada imali odli─Źno pje┼ía┼ítvo opremljeno kopljima koje se prilago─Ĺavalo svakoj borbenoj situaciji. Broj─Źano nadja─Źani ┼ávicarci poku┼íali su sklopiti mir s francuskom kraljevskom vojskom sve dok nije stiglo ┼ívicarsko poja─Źanje.

┼ávicarci su uskoro napustili pregovore te se pripremili za bitku. Imali su 22.000 vojnika nasuprot francuskih 40.000, me─Ĺu kojima su bili zastra┼íuju─çi njema─Źki vojnici “Landsknecht” ÔÇô njema─Źki vojnik-pla─çenik u XV. i XVI. stolje─çu, naoru┼żan dugim kopljem i ma─Źem; pripadnik dobro organiziranih pje┼ía─Źkih postrojba, koje su imale ustaljenu ratnu taktiku, ustroj i odoru.

U tom je zna─Źenju naziv Landsknecht prvi put bio upotrijebljen 1486. za pla─çenike austrijskog nadvojvode i cara Maksimilijana I. Budu─çi da su njema─Źke vojnike rado vrbovali i izvan Njema─Źke, naziv je u┼íao u francuski i engleski jezik u obliku “lansquenet”. Vrhunac njihove slave i u─Źinkovitosti bio je u bitki kraj Pavije 1525., a ┼íirom upotrebom vatrenog oru┼żja postupno su ih zamjenjivale druge postrojbe), kopljanici te topni┼ítvo. ┼ávicarci nisu bili zabrinuti brojevima jer su ostvarili pobjedu nekoliko godina prije u bitki kod Novare.

Netom prije bitke, kralj Franjo postavio je topništvo u sredini prve linije svoje formacije dok su konjanici bili na krilima. Švicarci su svoje pješaštvo zgusnuli jer nisu imali konjaništvo i topove. Njihova je strategija bila izravno napasti topove, zauzeti poziciju te zarobljenim topovima zapucati po Francuzima.

Koliko god ovakav poku┼íaj zvu─Źao neostvarivo i stra┼íno, ┼ávicarcima se itekako isplatio ─Źak i u prija┼ínjim bitkama. ┼ávicarci su krenuli s napadom u zoru. Napad je bio toliko brz i silovit da je francusko topni┼ítvo imalo problema s neutraliziranjem pje┼ía┼ítva koje se stalno pribli┼żavalo. ┼ávicarci su zauzeli nekoliko topova te krenuli u borbu s njema─Źkim pla─çenicima. Navedene vojske ┼ávicarske i Francuske tada su se natjecale za titulu najbolje borbene jedinice u Europi.

Napadi francuskih konjanika ipak su kasnije odbili ┼ávicarce. Bitka za Marignano je bila vrlo te┼íka borba; iako su ┼ávicarci pretrpjeli velike gubitke, zamalo su pobijedili. Idu─çeg je dana bitka izgledala identi─Źno. ┼ávicarska je taktika ostala ista, me─Ĺutim francusko je topni┼ítvo sada bilo pripremljeno. Francuski su pogoci desetkovali zgusnute ┼ívicarske formacije.

Disciplinirani ┼ávicarci unato─Ź gubitcima nastavili su te su probili liniju topova. Nastavila se velika borba s njema─Źkim pla─çenicima te juri┼íi konjice i bliska topni─Źka vatra na zgusnute formacije discipliniranih ┼ávicaraca. Bitka je bila izjedna─Źena dok nije stigao francuski saveznik ÔÇô Venecija. Oni su napali s boka te natjerali ┼ávicarce u bijeg. Neprekidna topni─Źka vatra, juri┼íi konjanika te duga borba itekako je ko┼ítala ┼ávicarce. Izgubili su gotovo polovicu svojih vojnika dok su Francuzi izgubili 5000 ljudi. Kraj bitke rezultirao je odre─Ĺenim ugovorima.

U ugovoru je bila navedena klauzula “vje─Źni mir” u kojoj je bilo navedeno da se Francuzi i ┼ávicarci nikada ne─çe boriti jedni protiv drugih te da ne─çe sklapati savezni┼ítva s me─Ĺusobnim neprijateljima. Ugovor je trajao ─Źak do Francuske revolucije. ┼ávicarski su se pla─çenici borili s vremena na vrijeme, ali je takvih doga─Ĺaja bilo vrlo malo.

Tijekom stolje─ça, ┼ívicarska je neutralnost postajala sve ja─Źa te danas ┼ávicarska zabranjuje svojim gra─Ĺanima da se bore u stranim ratovima. U moderno doba poslan je odre─Ĺeni dio mirovnih snaga te je sru┼íeno nekoliko aviona iznad ┼ávicarske u Drugome svjetskom ratu. ┼ávicarci su uspjeli zadr┼żati svoju neutralnost (osim u vrijeme Napoleona) jer su na odli─Źnom prirodnom polo┼żaju. Uski planinski prolazi bili bi veliki zalogaj ─Źak i za moderne vojske. ┼ávicarci su rijedak primjer neutralne zemlje koja je ostala izvan svih ratova ─Źak nekoliko stolje─ça.