Kamene kugle

Svjetski fenomen- Zagonetne kamene kugle

Fenomen kamenih kugli poznat je u više zemalja svijeta. Ima ih u Bosni i Hercegovini , Hrvatskoj, Srbiji, Kostarici, Škotskoj, Tunisu, Egiptu, na Novom Zelandu, Uskršnjem otoku, Meksiku, u Sjevernoj Dakoti, Kini pa čak i u Zemlji Franje Josipa koja se nalazi u Sjevernom polarnom moru. Različitih su sastava, dimenzija i podrijetla. U osnovi se dijele na one koje su nastale prirodnim putem, a koje se dalje dijele na konkrecije, sferolite i neke druge oblike te na one napravljene ljudskom rukom koje se nazivaju petrosfere.

Od 1930-ih godina do danas, širom Kostarike je pronađeno na stotine kamenih kugla, a uprkos brojnim pretpostavkama, arheolozi i dalje nemaju odgovor na pitanje o porijeklu i namjeni ovih kugli.

Do sada je pronađeno na stotine kamenih lopti prečnika od samo nekoliko centimetara do više od dva metra. Pretpostavlja se da su ovi monolitni objekti nastali od strane ljudske ruke. Preko 300 pronađenih kugli danas najčešće ukrašavaju dvorišta službenih zgrada, škola i bolnica. Nekih ima i po muzejima, kao i po kućama i baštama bogatih rezidenata ove zemlje.

Još od momenta njihovog otkrića, ove kamene kugle bile su ugrožene. Mnoge su uništene tokom iskopavanja, neke su raznijeli lovci na blago, dok su druge nastradale kao posljedica poljoprivrednih radova.Danas ih je ostalo veoma malo koje su sačuvale svoj prvobitan oblik i koje se i dalje nalaze na originalnim lokacijama

Vjeruje se da su nastale od strane predaka domorodačkog stanovništva u periodu prije dolaska španskih osvajača. Podijeljeni u plemena, starosjedioci su živjeli u zajednicama ne većim od 2000 osoba, baveći se ribolovom i lovom, kao i agrikulturom.

Kostarikanske petrosfere

Najpoznatije, a ujedno i najzagonetnije petrosfere pronađene su u jugozapadnoj Kostarici oko 1930. godine u delti rijeke Diquis. Pripisuju se Diquis kulturi koja je svoj vrhunac doživjela od 700. do 1530. godine. Neki izvori pripisuju ih i Aqua Buenas kulturi iz 200. g. pr. Kr. Promjera su od 70 cm do 2,57 m, ima ih preko 300, a teže i do 16 tona. Većina je napravljena od granodiorita, vrste vulkanske stijene koja se prirodnim putem ne može oblikovati u tako savršenu kuglu.

Neke su isklesane od školjkama bogatog vapnenca ili pješčenjaka, izrezbarene ravnim i zakrivljenim linijama, trokutima i paralelogramima. Ne zna se točno čemu su služile. Za jednu je skupinu kugli utvrđeno da je orijentirana prema sjevernom magnetskom polu. Manje su pronađene u grobovima. Često su iz izvornih arheoloških nalazišta željeznicom otpremane po čitavoj Kostarici kako bi ukrašavale parkove, vrtove i prilaze.

Time su izgubljene informacije koje su arheolozima mogle biti značajne u rasvjetljavanju tog fenomena. Pretpostavlja se da su izrađivane redukcijom kružnog bloka, procesom sličnim izradi poliranih kamenih sjekira i statua, ostvarenim bez pomoći metalnih alata ili laserskih zraka. Gotove su bile brušene i polirane do visokog sjaja.

Škotske petrosfere
Na sjeveru Engleske i u Irskoj, ali ponajviše diljem Škotske, pronađeno je preko četiri stotine izrezbarenih kamenih kugli kružnog, rjeđe ovalnog oblika. Promjera su najčešće 70 mm, dok neke imaju promjer od 90 do 114 mm. Površina im je prekrivena s trima ili s više izbočina, a ima ih čak i sa 160! Izrađene su od različitih materijala: kvarcita, diorita, stalagmita, granita. Procjenjuje se da su mogle nastati od 5200. do 2000. g. pr. Kr. Bogato su ukrašene rezbarijama poput spirala, koncentričnih krugova, ravnih linija, točkica i trokuta. Neke od njih pokazuju simetriju Platonovih tijela.

Moguće je da su točkice na njima predstavljale vlastito ime, no kako ih je vrlo malo pronađeno u grobovima, pretpostavlja se da nisu bile privatno vlasništvo. O njihovoj namjeni postoje razne hipoteze, od toga da su služile proricanju, da su korištene kao ležajevi za prijenos većeg kamenja, da su mogle biti dio sustava mjerenja težine, označavati status ili moć u društvu, no arheolozi još uvijek nisu dali jednoznačan odgovor.

Meksički megasferoliti
U zapadnomeksičkoj državi Jalisco za sada je pronađeno oko stotinu kamenih kugli. To su megasferoliti (sferoliti čiji je promjer veći od 20 cm), okrugla tijela nastala vulkanskim djelovanjem. Nastale su tijekom tercijara u periodu između 40 i 10 milijuna godina i to kristalizacijom vrućeg pepela oko fragmenata lavine jezgre. U jednoj se znanstvenoj studiji navodi da je najveća kugla promjera čak 9,5 m!

Konkrecije
kamena-kugla-biokovozagonetna-kamena-kuglaKonkrecije su obli, sferoidni ili nepravilni oblici čvrste materije nastale taloženjem znatne količine mineralnog cementa oko nekog oblika jezgre. Mogu se pronaći u sedimentnim stijenama ili u tlu. Veličine su od onih koje se trebaju gledati povećalom do 3 m i više u promjeru. U Nacionalnom parku Theodora Roosevelta u Sjevernoj Dakoti postoji konkrecija promjera gotovo 3 m. Obično su sastavljene od karbonatnih i silikatnih minerala, a mogu sadržavati i sulfide, fosforite i glinu. Neke su konkrecije bogate željezom na što ukazuju crvena i smeđa boja.

Bosanskohercegovačke konkrecije
U Bosni i Hercegovini postoje mnoga nalazišta konkrecija, no u travnju ove godine u Podubravlju pokraj Zavidovića u središnjoj Bosni i Hercegovini iskopana je najveća kamena kugla u Europi. Njen promjer iznosi oko 3 metra, a težina oko 35 tona. Iako Semir Osmanagić vjeruje da je riječ o petrosferi nastaloj u dalekoj prošlosti od nepoznate civilizacije koja je tu živjela, većina se znanstvenika slaže da je ta konkrecija stara milijunima godina nastala prirodnim putem.

Hrvatske konkrecije
Tijekom gradnje autoceste od Vrgorca prema Pločama, u Općini Pojezerje, prilikom miniranja tunela 2009. godine otkriveno je na stotine kamenih kugli promjera od 2 do 30 cm. Nađene su u stijenama iz razdoblja krede, što znači da su starije od 65 milijuna godina!

Karbonatnog su sastava, no otkrivene su i crne kugle od rožnjaka – sitnozrnatog silicijskog sedimenta anorganskog, biokemijskog, biogenog, vulkanskog ili hidrotermalnog podrijetla. Sferični oblik nastao je taloženjem pijeska i učvršćivanjem u stijenu posredstvom kemijskih reakcija. Njihova je pravilnost rijedak primjer matematičkih zakonitosti rasta i samoorganizacije tvari u prirodi. Kugle se mogu vidjeti i na više mjesta na Moslavačkoj gori.

Raznolikost prirode otkriva nam se i kroz te veličanstvene oblike od kojih možemo naučiti da se savršenstvu približavamo ustrajnošću, trudom i strpljenjem.

Ostavite vaš komentar