moderno doba

Moderno doba

Slika smrti jednog Hrvata stoji na samom ulazu u UN

Na crno-bijeloj fotografiji nalazi se mladić visoko podignutih ruku i stisnutih Å”aka.

Na bijeloj podlozi vidi se tanki komad konopca oko njegovog vrata. Ova upečatljiva fotografija nalazi se na ulazu u zgradu Ujedinjenih naroda u New Yorku, a na njoj se nalazi jedan Hrvat. Jasno, riječ je o Stjepanu Stevi Filipoviću, rođenom Hrvatu iz Opuzena koji je spletom životnih okolnosti joÅ” kao dijete s roditeljima odselio u Srbiju. Tamo, u Valjevu, i nastala je ova fotografija, svega par minuta prije nego Å”to će Stevo ili Stjepan biti objeÅ”en.

Stjepan Filipović rođen je 26. siječnja 1916. godine u Opuzenu. Rođen je u hrvatskoj obitelji, ali će uskoro zbog očevog posla s roditeljima preseliti u Valjevo. Tamo su ga, jasno, zvali Stevan pa će tijekom kratkog života on zapravo biti i Stjepan i Stevan. U danaÅ”njim danima to često unosi zbrku oko pravog imena ovog mladića. U predratno vrijeme bio je član lokalnog ogranka tada zabranjene Komunističke partije, a nakon nacističke okupacije on je bio jedan od organizatora ustanka u valjevskom kraju. Na Badnjak 1941. godine zarobili su ga četnici i nakon mučenja izručili Gestapou. Nacisti su ga, nakon viÅ”emjesečne torture, pogubili pred okupljenim mnoÅ”tvom, kao upozorenje drugima.

Povijest je napravila jednu zanimljivu slučajnost. Naime, Filipović je ubijen na isti dan kad je u Å ibeniku strijeljan Rade Končar. Hrvata Filipovića uhvatili su četnici i predali na nemilost Nijemcima. Hrvatskog Srbina Radu Končara uhvatile su ustaÅ”e i predale svojim gazdama Talijanima.

U Valjevu i Opuzenu podignuti su spomeniku Filipoviću. Onaj u Opuzenu je razvaljen 1991. godine. Onaj u Valjevu, iÅ”aran i zapuÅ”ten, joÅ” se nekako drži. Stjepan Filipović u Hrvatskoj je s vremenom zaboravljen. U revizionističkom ludilu koje traje do danas, antifaÅ”isti su maknuti po strani. Nisu poželjni, a Filipović joÅ” manje jer se odazivao na ime Stevan.

No, tako je u Hrvatskoj, UN-u je Filipović netko čije ime vrijedi istaknuti. Slika mladića na pragu života kako s prkosno uzdignutim Å”akama pred faÅ”ističkim vjeÅ”alima prkosi smrti ostaje tako kao jedna od najupečatljivijih uspomena na antifaÅ”izam.

Hrvatske vlasti ga se stide, vjerojatno iz istog razloga.