Hattusa
Zanimljivosti

Zaboravljeni grad u kojem je vrijeme stalo

Prema modernim procjenama, Hattusa je imao između 40.000 i 50.000 stanovnika. Izgubljeni grad je otkriven početkom 20. stoljeća u središnjoj Turskoj od strane arheološkog tima iz Njemačke. Jedno od najvažnijih otkrića pronađenih na ovoj lokaciji bile su glinene pločice, koje se sastoje od pravnih propisa, postupaka i književnosti drevnog Bliskog istoka. (na drugoj slici ispod je prikazan 3d model grada)

Ovaj lokalitet je bio naseljen pred-hetitskim pučanstvom oko 3. tisućljeća pr. Kr. koje je nagovorilo asirske trgovce da se dosele i razviju trgovinu. Oko 1720. godine uništio ga je hetitski vladar Anitta. Od tada, pa sve do 10. stoljeća pr. Kr., Hattuša je bila prijestolnicom carstva koje se prostiralo Anatolijom i sjevernom Sirijom. Hetitski kraljevi su uzimali naziv Hatušili, tj. “iz Hattuše”, i poznato je 27 kraljeva s ovim nazivom.

Arheološki lokalitet je pronađen 1834. godine, ali nije sustavno istraživan do 1904. godine kada je pronađena i jedna od kopija najstarijeg mirovnog sporazuma između Hatušilija III. i egipatskog faraona Ramzesa II. koji je pomogao identificirati grad. Od tada su njemački i turski arheolozi jako napredovali u spoznajama o gradu. Zapravo, istraživanje Hattuše koje je izveo Njemački arheološki institut (Deutsches Archäologisches Institut) može poslužiti kao primjer kako se trebaju planireti i sprovoditi dugogodišnja arheološka istraživanja.

Od 2005. godine u Hattuši su obnovljene zidine od opeke duljine 65 metara, visine od 7 do 8 metara s dva tornja visine do 13 metara.

Najbolje sačuvane dvostruke zidine se protežu od Lavljih vrata na zapadu do Kraljevskih vrata na istoku, koja su jedina sačuvana gradska vrata od izvornih pet. Unutar zidina najveličanstveniji ostaci utvrda, s podzemnim prolazima, nalaze se na južnom i istočnom dijelu, do se na sjeverozapadu (gdje je danas selo Bogâzkale) nalazio Donji grad sa stambenim kompleksima. Grad je imao stambenu četvrt, palaču i četiri hrama. Najznamenitija građevina je Veliki hram posvećen bogu oluja i božici sunca, Arinni, koji je okružen trgovinama. Tisuće pločica s klinastim pismom su pronađene na ovom mjestu.

Nedaleko prema sjeveru od hrama nalazilo se asirsko naselje Karum koje je imalo građevine koncentrirane oko središnjeg trga. Njegov jedan dio je stariji od hetitskih vremena.

Na sjeveru se nalazio kraljevski kompleks s dvorcem-citadelom Büyükkale, izgrađenom na vrhu brda. Dalje na sjeveru, izvan zidina, nalazi se nekropola Osmankayası isklesana u stijenama i kraljevsko svetište Jazilikaja čiji su zidovi ukrašeni neupitnim remek-djelom hetitske umjetnosti.