zanimljivosti

Zanimljivosti

Zaboravljeni grad u kojem je vrijeme stalo

Prema modernim procjenama, Hattusa je imao izme─Ĺu 40.000 i 50.000 stanovnika. Izgubljeni grad je otkriven po─Źetkom 20. stolje─ça u sredi┼ínjoj Turskoj od strane arheolo┼íkog tima iz Njema─Źke. Jedno od najva┼żnijih otkri─ça prona─Ĺenih na ovoj lokaciji bile su glinene plo─Źice, koje se sastoje od pravnih propisa, postupaka i knji┼żevnosti drevnog Bliskog istoka.┬á(na drugoj slici ispod je prikazan 3d model grada)

Ovaj lokalitet je bio naseljen pred-hetitskim pu─Źanstvom oko 3. tisu─çlje─ça pr. Kr. koje je nagovorilo┬áasirske┬átrgovce da se dosele i razviju trgovinu. Oko 1720. godine uni┼ítio ga je hetitski vladar┬áAnitta. Od tada, pa sve do 10. stolje─ça pr. Kr., Hattu┼ía je bila prijestolnicom carstva koje se prostiralo Anatolijom i sjevernom Sirijom. Hetitski kraljevi su uzimali naziv┬áHatu┼íili, tj. “iz Hattu┼íe”, i poznato je 27 kraljeva s ovim nazivom.

Arheolo┼íki lokalitet je prona─Ĺen 1834. godine, ali nije sustavno istra┼żivan do 1904. godine kada je prona─Ĺena i jedna od kopija najstarijeg mirovnog sporazuma izme─Ĺu┬áHatu┼íilija III.┬ái┬áegipatskog┬áfaraona┬áRamzesa II.┬ákoji je pomogao identificirati grad. Od tada su njema─Źki i turski arheolozi jako napredovali u spoznajama o gradu. Zapravo, istra┼żivanje Hattu┼íe koje je izveo Njema─Źki arheolo┼íki institut (Deutsches Arch├Ąologisches Institut) mo┼że poslu┼żiti kao primjer kako se trebaju planireti i sprovoditi dugogodi┼ínja arheolo┼íka istra┼żivanja.

Od 2005. godine u Hattuši su obnovljene zidine od opeke duljine 65 metara, visine od 7 do 8 metara s dva tornja visine do 13 metara.

Najbolje sa─Źuvane dvostruke zidine se prote┼żu od Lavljih vrata na zapadu do Kraljevskih vrata na istoku, koja su jedina sa─Źuvana gradska vrata od izvornih pet. Unutar zidina najveli─Źanstveniji ostaci┬áutvrda, s podzemnim prolazima, nalaze se na ju┼żnom i isto─Źnom dijelu, do se na sjeverozapadu (gdje je danas selo Bog├ózkale) nalazio Donji grad sa stambenim kompleksima. Grad je imao stambenu ─Źetvrt, pala─Źu i ─Źetiri┬áhrama. Najznamenitija gra─Ĺevina je Veliki hram posve─çen bogu oluja i bo┼żici sunca,┬áArinni, koji je okru┼żen trgovinama. Tisu─çe plo─Źica s┬áklinastim pismom┬ásu prona─Ĺene na ovom mjestu.

Nedaleko prema sjeveru od hrama nalazilo se asirsko naselje Karum koje je imalo gra─Ĺevine koncentrirane oko sredi┼ínjeg trga. Njegov jedan dio je stariji od hetitskih vremena.

Na sjeveru se nalazio kraljevski kompleks s┬ádvorcem-citadelom┬áB├╝y├╝kkale, izgra─Ĺenom na vrhu brda. Dalje na sjeveru, izvan zidina, nalazi se┬ánekropola┬áOsmankayas─▒ isklesana u stijenama i kraljevsko sveti┼íte Jazilikaja ─Źiji su zidovi ukra┼íeni neupitnim remek-djelom hetitske umjetnosti.