Posljedice Batonovog ustanka: Odrazi na tlu sjeveroisto─Źne Bosne


Slom Batonovog ustanka, 9. god. nove ere, ozna─Źio je definitivno pokoravanje ilirskih i panonskih plemena, prvenstveno onih koja su ┼żivjela u unutra┼ínjosti bosanskohercegova─Źkih prostora.

Osim toga, taj doga─Ĺaj predstavljao je zna─Źajnu prekretnicu u daljnjem ┼żivotu stanovnika Ilirika. Nakon ┼íto su Rimljani definitivno zagospodarili cijelim prostorom dana┼ínje Bosne i Hercegovine, prve decenije njihove uprave obilje┼żene su nastojanjima carskih vlasti da se uspostavi trajni mir i sigurnost, a time osiguraju i prijeko potrebni uslovi za nesmetanu eksploataciju zate─Źenih materijalnih dobara i iskori┼ítavanje doma─çe radne snage.

Izravne posljedice definitivnog pokoravanja doma─çeg ilirsko-panonskog stanovni┼ítva ogledale su se u tri glavna procesa: kolonizaciji, urbanizaciji i romanizaciji, odnosno naseljavanju stranog etni─Źkog elementa (prete┼żno Italika), sa statusom rimskih gra─Ĺana, osnivanju gradskih naselja i podizanju osnovnih urbanih sadr┼żaja, te kona─Źno, romaniziranju dijela doma─çeg stanovni┼ítva. Ovi procesi i njihovi odrazi se mogu, u ve─çoj ili manjoj mjeri, pratiti ┼íirom teritorija dana┼ínje Bosne i Hercegovine.

Oblast sjeveroisto─Źne Bosne, odnosno prostor ome─Ĺen rijekamaÔÇôSavom na sjeveru, Bosnom na zapadu, Spre─Źom na jugu, te Drinom na istokuÔÇôu ovom pogledu, me─Ĺutim, znatno lo┼íije stoji. Najva┼żniji izvori koji oslikavaju spomenute procese ÔÇô epigrafski spomenici ÔÇô na ovom podru─Źju potpuno izostaju. U arheolo┼íkom pogledu, tako─Ĺer, prostor sjeveroisto─Źne Bosne je slabo ispitan, a to posebno dolazi do izra┼żaja kada je rije─Ź o nalazi┼ítima iz perioda antike. Literarni izvori su isuvi┼íe op─çeniti, tako da ih te┼íko mo┼żemo povezati izravno sa spomenutim prostorom. Zbog svega toga, procese koji se javljaju kao posljedice ugu┼íenja Velikog ilirskog ustanka ÔÇô ili bolje re─çi, odraze tih procesa na tlu sjeveroisto─Ź- ne Bosne mo┼żemo nazna─Źiti tek u prili─Źno op─çenitim crtama.

Ugu┼íenje ustanka i poraz ilirsko-panonskih ratnika simboli─Źno predstavlja predaja Batona Dezitijatskog, odnosno slom otpora branilaca Ardube ÔÇô zadnje slobodne ilirske utvrde. Prema mi┼íljenju jednog zna─Źajnog dijela histori─Źara, Arduba se nalazila negdje na teritoriju Dezitijata. S obzirom da se u anti─Źkim izvorima (Dion Kasije) opisuje kao grad na brijegu, opasan rijekom, mnogi su pretpostavljali da se ona nalazila na mjestu dana┼ínjeg Vranduka, iako arheolo┼íka istra┼żivanja nisu dala sigurne potvrde.