
Zanimljivosti
POUÄNA PRIÄA IZ ANTIÄKOG DOBA: Koja je razlika izmeÄu ljubavi i braka?
Da li znate da prepoznate ljubav, i da li je ljubav neophodna u braku? ProÄitajte kako su joÅ” u vreme antiÄke GrÄke ljudi proživljavali sliÄna iskustva kao danas.
Jednog dana Platon upita svog uÄitelja:
ā Å ta je ljubav? Kako je mogu pronaÄi?
UÄitelj mu odgovori:
ā Ispred tebe je ogromno polje pÅ”enice. Kreni naprijed ne okreÄuÄi se i uberi samo jednu stabljiku. Ako pronaÄeÅ” najlepÅ”u stabljiku, onda si pronaÅ”ao ljubav.
Platon je krenuo napred i brzo se vratio praznih ruku, a da nije ubrao nijednu stabljiku. UÄitelj ga upita: ā ZaÅ”to nisi ubrao nijednu stabljiku? Platon mu na to odgovori:
ā Zato Å”to sam mogao birati samo jednom, ali se nisam mogao vratiti nazad. PronaÅ”ao sam najlepÅ”u stabljiku, ali nisam znao da li ima joÅ” boljih ispred mene pa je nisam ubrao. Kako sam iÅ”ao napred, uvideo sam da stabljike koje sam video nisu bile tako dobre kao prethodna, tako da na kraju nisam izabrao nijednu.
Na to mu uÄitelj reÄe:
ā E to je ljubav.
Drugi dan je Platon upitao uÄitelja:
ā Å ta je brak? Kako ga mogu pronaÄi?
UÄitelj mu ovako odgovori:
ā Ispred tebe je bujna Å”uma. Kreni napred, ne okreÄi se i obori samo jedno drvo. Ako naÄeÅ” najviÅ”e drvo, pronaÅ”ao si brak.
Platon je krenuo napred i nakon kraÄeg vremena se vratio sa drvetom. Drvo nije bilo bujno a ni visoko. To je bilo samo obiÄno drvo.
UÄitelj ga upita:
ā ZaÅ”to si oborio tako obiÄno drvo?
Platon odgovori:
ā Zbog mog prethodnog iskustva. Prehodao sam do pola Å”ume. Ovaj put sam vidio drvo i pomislio da nije tako loÅ”e, pa sam ga posekao i dovukao ga ovde. Nisam hteo da propustim priliku.
UÄitelj mu tada reÄe:
ā E, to ti je brak.
Svakome je poznata fraza platonska ljubav. Može se vidjeti da je iz ovog razgovora Platon krenuo razmiÅ”ljati u pravcu ideala ljubavi i opisao ju na ovaj naÄin:
‘Kada je ljubav obdarena spiritualnom kvalitetom i metafiziÄkom uzviÅ”enoÅ”Äu, ljubavnici dolaze do nove razine razumijevanja svoje strasti.’ Ovim rijeÄima Platon opisuje ljubav bez tjelesne bliskosti, koju je prvi put predstavio u djelu Simpozij koje se bavi ljudskim osjeÄajima i ljubavlju kao svojom srediÅ”njom temom.
Antika je bila vrijeme sofista, mudrih filozofa, uÄitelja koji su prenosili znanja uÄenicima tokom Å”etnje. Nije bilo uÄenja u uÄionicama kao Å”to ga danas poznajemo. MeÄu najznaÄajnijim filozofima i književnicima tog doba istaknuli su se Pitagora, Protagora, Sokrat, Platon i Aristotel . Ovim slijedom Platon je bio Aristotelov uÄitelj, Sokratov uÄenik. Na istaknutoj slici je ovjekovjeÄen i prikazan jedan Äas Platona i Aristotela.
MeÄu mnogim temama o kojima su diskutirali naÅ”lo se i pitanje ljudske spoznaje koje je prikazano na slici. Ovdje Platon pokazuje prema gore govoreÄi o svijetu ideja kao primarnom izvoru ljudske spoznaje, dok Aristotel pokazuje ka dolje, na ovoživotno iskustvo. Po prirodi metodiÄan i analitiÄka uma, za razliku od intuiciji sklonog Platona, Aristotel nikako nije mogao do kraja prihvatiti koncept svijeta ideja svog uÄitelja. Tako da, Aristotel odbacuje teoriju svog uÄitelja i kaže: rjeÅ”enje se nalazi ovdje, na Zemlji, a bit svih stvari koje nas okružuju nalazi se u njima samima. Jednom prilikom je rekao: “Drag mi je Platon, ali mi je draža istina.”
Ovo takoÄer može biti jedna znaÄajna poruka svima nama: Äak i kada uÄimo od ‘najpametnijih’ dobronamjernih uÄitelja, sve istine koje nam kažu trebamo prihvatati kao informaciju te idalje tragati za svojom istinom. DanaÅ”nji obrazovni sistem Äesto servira informacije kao vrhovne istine Å”to je pogreÅ”no. UÄimo iz proÅ”losti za bolju sadaÅ”njost i buduÄnost, uÄimo se misliti svojom glavom.