bosna u osmanskom carstvu

Bosna u Osmanskom Carstvu

Prihvatanje islama

Dolaskom osmanlija u Bosnu dolaze i dvije va┼żne ─Źinjenice koje ─çe kasnije odrediti sudbinu ovih prostora. Naime, zapo─Źinju dva procesa koji ─çe se uporedo odvijati a to je pojava nove vjere, islama, a drugo je imigracija novog, sto─Źarskog stanovni┼ítva, tzv. vlaha. Cijelim bosanskim prostorom vladala je tzv. crkva bosanska, zatim jednim dijelom pobje─Ĺuje kr┼í─çanska ortodoksija a jednim dijelom islam koji se prvobitno ┼íiri me─Ĺu ostacima pristalica crkve bosanske a naro─Źito me─Ĺu kriptobogumilima. Narod je ostajao isti samo se u njegovim dijelovima mijenjala vjera. Zatim dolazi do doseljavanja novog stanovni┼ítva koje je bilo toliko zna─Źajno kao da tog stanovni┼ítva u Bosni ranije nije ni bilo. S obzirom na karakteristike tog stanovni┼ítva mo┼że se re─çi da pojam vlah u cjelini odgovara pojmu pravoslavno stanovni┼ítvo.

U Bosni je proces prelaska na islam bio br┼żi o obuhvatniji zahvataju─çi kako malobrojna varo┼íka tako i seoska naselja. U Ugarskoj, a vjerovatno i u sjevernoj Bosni islam je bio djelomi─Źno prisutan jo┼í od 11 do 13 vijeka kao rezultat trgova─Źkih veza ili naseljenih muslimanskih pla─çenika koji su ─Źuvali granice o ─Źemu podatke donose arapski putopisci i vizantijski pisci. Kako je i sjeveroisto─Źna Bosna bila u okvirima Ugarske postoje indicije da je u toj oblasti bilo islama i ranije. Me─Ĺutim Ugarskim akcijama islama je nestalo tako da je prekinuta veza izme─Ĺu prvih pomena islama i stvarne pojave islama.

┼áirenje islama u Bosni zapo─Źelo je tek stupanjem Osmanlija na bosansko tlo tj. uspostavljanjem njihove prve stalne pozicije u Vrhbosni. Iz ve─çine radova se vidi da se pitanje ┼íirenja islama  ne mo┼że odvojeno posmatrati od krstjanskog pitanja. Iz radova proizilaze i recipro─Źni stavovi o etni─Źkoj ili konfesionalnoj pripadnosti autohtonog bosanskog stanovni┼ítva ko kojeg su prete┼żno nastali bosansko-hercegova─Źki muslimani.

U Bosni je proces prelaska na islam tekao br┼że i i┼íao je odmah u ┼íirinu zahvataju─çi sva naselja. ┼áirenje islama u Bosni nije moglo biti rezultat nikakvih represivnih mjera novog gospodara, nego posljedica ranijih historijskih doga─Ĺaja. Uzroci takve pojave nalaze se u politi─Źkim, dru┼ítvenim i ekonomskim prilikama prije podpadanja pod osmansku vlast te u taktici koju su Osmanlije primjenjivale u tim zemljama.

Neposredno pred dolazak Osmanlija raspolo┼żenje naroda prema kralju je bilo veoma lo┼íe, zatim ekonomski polo┼żaj naroda je bio veoma te┼żak i na kraju njihovo stradanje neposredno pred dolazak osmanske vlasti samo je produbljivao krizu izme─Ĺu gospodara i naroda. Polo┼żaj seljaka koji je bio u kmetskom odnosu prema feudalcima bio je znatno te┼żi od polo┼żaja obi─Źne zemljoradni─Źke raje pod osmanskom vla┼í─çu. Tako─Ĺe taktika koju su Osmanlije primjenjivali prema onima koji im se nisu suprostavljali djelovala je u pravcu prihvatanja osmanske vlasti ali i vjere.

Stav osmanske dr┼żave prema svojim podanicima drugih vijera bio je odre─Ĺen propisima ┼íerijata koji priznaje sve monoteisti─Źke religije. Prema tome pristupanje islamu stanovni┼ítva u Bosni nije moglo biti rezultat bilo kakvog prisiljavanja od strane dr┼żave. Razni doma─çi izvor izri─Źito potvr─Ĺuju da je pristupanje islamu bio ─Źin li─Źne slobodne odluke svakog pojedinca.

Prihvatanje islama od strane sitnog plemstva poslu┼żilo je kao primjer siroma┼ínom seljaku koji se nadao da ─çe pored slobode da izrazi svoje negodovanje sada imao mogu─çnost da i ekonomski pobolj┼ía svoj polo┼żaj. Osmanlije ukidaju status kmeta i sve ih progla┼íavaju rajom ┼íto  je imalo velikog zna─Źaja naro─Źito tamo gdje su bili brojni feudalci. Prihvatanjem islama seljak je oslobo─Ĺen hara─Źa kojem su podlijegali svi odrasli kr┼í─çani zbog toga ┼íto nisu bili obavezni da su┼że u vojsci.            

Pravu prekretnicu u ┼íirenju islama u Bosni predstavljao je poraz Ugarske na Moha─Źu (1526). Poraz je otpo─Źeo op─çe demoralisanje kr┼í─çanskih podanika. Podaci iz osmanskih popisa pokazuju da je ba┼í poslije te godine nastalo ┼íire prihvatanje islama od strane seoskog katoli─Źkog stanovni┼ítva. Uzroci zbog kojih je proces teako br┼że u ovim krajevima mogu se svesti na ─Źetri osnovne komponente: a) haoti─Źne politi─Źke i op─çe dru┼ítvene prilike koje su Osmanlije zatekli; b) ekonomske povlastice koje su na osnovu ┼íerijatskih i kanunskih propisa dobili novi muslimani; c) nezadovoljstvo i otpor pristalica crkve bosanske prema kr┼í─çanskoj ortodoksiji u koju su samo formalno bili utjerani i koji je prikreveno trajao sve do dolaska osmanske vlasti i d) odre─Ĺene sli─Źnosti izme─Ĺu u─Źenja krstjana i islama.