Categories
Zanimljivosti

Postanak imena Bosna

O postanku imena Bosna postojiviše teorija. Prema prvoj, možda i najmanje vjerovatnoj, koju su zagovarali humanistički pisci, Bosna je dobila ime po tračkom plemenu Besi, koje je dalo ime i rijeci i zemlji. Jedan od zagovornika ove teorije bio je Mauro Orbini. Međutim, Vego navodi da pleme Besi nije ostavilo tragova o svom životu na ovom prostoru, da se ne može utvrditi da je ono ikada živjelo u Bosni, pa je prema toma ova teorija neosnovana. Jedini trački spomenik pronađen u Bosni je nalaz tračko konjanika koji potiče iz III stoljeća nove ere, no to svakako nije dovoljan dokaz da je ime Bosna tračkog porijekla.

            Druga teorija, koju su zagovarali Ludwig Thalloczy i Karl Patsch, dovodi ime Bosne u vezu sa albanskom riječju bos, što znači so. Prema tome, Bosna bi bilo isto što i Slana zemlja. Tome ide u prilog činjenica da je sjeveroistočno dio današnje Bosne bogat slanim izvorima, i čak se u srednjem vijeku ta oblast i zvala Soli. Međutim, Vego napominje da ova teorija nije održiva jer oblast Soli u početku nije bila sastavni dio Bosne, tj. prvobitne, „prave“ Bosne. Uz to, u prvobitnoj Bosni nisu postojali nikakvi slani izvori, na osnovu kojih bi se Bosna mogla nazvati po albanskoj riječi bos. Također, slani izvori postoje i u Orahovici kod Konjica, ali ni tu oblast prvobitna Bosna nije zahvatala, tako da ni to ne može biti osnova za ovu teoriju. 

Advertisements

            Neki historičari izvode ime Bosne od rimskog municipija Bistue u srednjoj Bosni, drugi su ga izvodili iz „ad Basante“, rimske postaje smještene negdja na ušću Bosne, a Anton Mayer ime dovodi u vezu sa praindoeuropskom riječju sa osnovom u značenju „voda tekućica“.

Mnogo vjerovatnija od svih ovih teorija dovodi ime Bosna u vezu sa ilirskim imenom za rijeku – Bathinus. Zagovornici ove teorije smatraju da je Bathinus današnja rijeka Bosna, te da je po njoj i zemlja dobila ime. Vremenom se riječ Bathinus mijenjala, razvijala, pa su nastali oblici Basina, Basana, Bossena, Bosthna, Bissena i slično, sve dok nisu došli Slaveni i formirali današnji naziv Bosna. Međutim, Vego smatra da je ova teorija neodrživa jer, iako je Bosna, ili neki drugi sličan oblik, lahko izgovoriti i napisati, o njemu nema spomena u starijim rimskim spisima. Također, napominje da su rimski pisci često navodili rijeke, čak i one koje teku današnjoj Bosnom, ali da nikada nisu spomenuli rijeku Bosnu. On izvodi zaključak da, ako je već zemlja dobila ime po rijeci Bosni, onda bi stari pisci sigurno to spomenuli, a s obzirom da nema spomena, on smatra da je ova teorija nevažeća.

Prema posljednjoj teoriji, koju i sam Vego zagovara, naziv Bosna je čistog slavenskog porijekla. On smatra je negdje iza Karpata, prije nego su se Slaveni naselili ovdje, postojalo pleme Bosna, ili vođa plemena koji je imao takvo ili slično ime, te da su ga sa sobom donijeli upravo Slaveni. U prilog tome on navodi brojne primjere upotrebe riječi Bosna ili nekog sličnog oblika na prostorima gdje su nekad bili nastanjeni Slaveni. Uz to, navodi i brojne primjere slavenskih imena koja su se zadržala i do danas (Duljebi, Glamočani, Smoljani i sl).

Vego uključuje mogućnost da su Franci Bosnu nazvali Bosnom. Naime, Viktor Masilijski je spomenuo riječ bosina 1246. godine u svom kartularu. Inače, u latinskom jeziku, ta riječ je oznčavala granicu. Zato Vego smatra da je moguće da su Franci dali to ime svojoj, tada pograničnoj oblasti. Vego podsjeća i na antskog kneza Bozu iz IV stoljeća, čije je ime slično imenu Bosna. Dalje, franački kralj Karlo Ćelavi 876. godine kruniše svog šuru Bosona za kralja Langobarda, čije je ime, očigledno, također slično imenu Bosna. Takvi i slični primjeri nižu se i dalje, pa imamo : predio kod Vesprima 1082. naziva se Bosna, 1130. se spominje neka zemlja Bassan, , 1207. zemlja Bosana,1257. svjedok Bosnia,plemić Boson spominje se u povelji iz 1267. godine iz Pečuha (Ugarska), selo Bosani itd.

Ostavite komentar