
LiÄnosti
Posljednji potomak loze KosaÄa- Ahmed paÅ”a HercegoviÄ
Padom Hercegovine pod vlast Osmanlija, u februaru 1482. godine, od znamenitih liÄnosti Hercegovine na historijskoj pozornici ostao je joÅ” samo Ahmed paÅ”a HercegoviÄ, roÄen kao Stjepan, sin velikog vojvode Hercegovine ā Stjepana KosaÄe. Sultan Bajazit II mu je 1486. godine, kao beglerbegu Anadolije, povjerio vrhovnu komandu u borbi protiv egipatskih memeluka, ali je tokom borbi dospio u ropstvo.
Da bi se približio osmanskom sultanu, egipatski sultan ga je odmah pustio na slobodu, te se poslije toga sklopio mir. Kao zapovjednik osmanske mornarice dobio je komandu nad 100 ratnih brodova 1488. godine te krstario uz karamansku obalu, te tako kooperirao sa kopnenim dijelom osmanske vojske. Godine 1490. bio je i vrhovni zapovjednik u ratu protiv Juzbega, koji je opsjedao Cezareju, a 3. marta 1497. godine postao je i veliki vezir Osmanskog carstva. Dvije godine kasnije sudjeluje i u ratu protiv Venecije na Peloponezu. SlijedeÄe godine odnio je i odluÄnu pobjedu protiv evropske mornarice u Bici kod Mitilene.
Kada su Osmanlije 1503. godine sklopile mirovni sporazum sa Venecijom i Ugarskom, tom miru posredovao je i Ahmed HercegoviÄ, pa ga je sultan Bajazit II ponovo imenovao za velikog vezira. Na tom mjestu ostao je naredne tri godine kada je imenovan glavnim komandantom osmanske mornarice ā kapudan paÅ”a. Godine 1511. janjiÄari su se pobunili u Istanbulu.
Tom prilikom napali su i kuÄu u kojoj je živio Ahmed paÅ”a HercegoviÄ. Ahmed paÅ”a je morao pobjeÄi a svoje mjesto je ustupio grÄkom spletkaru Mustafi paÅ”i. Kada je na prijestolje doÅ”ao novi sultan, Selim I 1512. godine, Ahmed paÅ”a je ponovo postavljen na mjesto velikog vezira ā Äetvrti put. Dvije godine poslije janjiÄari su ponovo pokuÅ”ali da ga ubiju, pa je Ahmed paÅ”a ponovo odstupio sa mjesta velikog vezira. Obzirom da je bio veoma blizak sa sultanom Selimom I, koji mu je bio zet, i umro je u njegovoj blizini 1518. godine.
Obzirom da je bio veoma vezan za svoju domovinu, mjesto Ismid gdje je živio, nazvao je āHersegovinaā, pa je i odredio da tu bude ukopan. Ta mu je želja i ispunjena pa mu se i mezar nalazi na južnoj obali morskog zaljeva, na jednom poluotoÄiÄu koji se danas naziva Dil maaberi. Na tom mjestu Ahmed paÅ”a je podigao džamiju, kuhinju za siromahe i musafirhanu (han za putnike). Obližnje seoce se danas naziva āHersegā. Imao je Äetiri sina: Ali bega, Ahmed bega, Mustafu bega i Mehmed bega. Bio je petnaesti vezir Osmanskog carstva i jedan od najuspjeÅ”nijih vojskovoÄa.